1. Koja su prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja?

Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja su:

1. pravo na starosnu mirovinu
2. pravo na invalidsku mirovinu
3. prava osiguranika s promijenjenom radnom sposobnošću
4. pravo po osnovi tjelesne onesposobljenosti
5. pravo na obiteljsku mirovinu.

2. Koji su uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu?

Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno kada navrši 65 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

3. Koji su uvjeti za ostvarivanje prava na iznimnu prijevremenu starosnu mirovinu za žene?

Iznimnu prijevremenu starosnu mirovinu za žene može ostvariti osiguranik žena kada navrši najmanje u:

2022. godini 57 godina i šest mjeseci života i 32 godine i šest mjeseci staža osiguranja
2023. godini 58 godina života i 33 godine staža osiguranja
2024. godini 58 godina i šest mjeseci života i 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja
2025. godini 59 godina života i 34 godine staža osiguranja
2026. godini 59 godina i šest mjeseci života i 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja
2027. godini 60 godina života i 35 godina staža osiguranja
2028. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja
2029. godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja
2030. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja
2031. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja
2032. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja
2033. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja
2034. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja
2035. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja
2036. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

4. Koji su uvjeti za ostvarivanje prava na iznimnu prijevremenu starosnu mirovinu za muškarce?

Iznimnu prijevremenu starosnu mirovinu za muškarce može ostvariti osiguranik muškarac kad navrši najmanje u:

2022. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja
2023. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja
2024. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja
2025. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja
2026. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

5. Koji su uvjeti za ostvarivanje prava na iznimnu prijevremenu starosnu mirovinu za osiguranike?

Osiguraniku koji ima navršenih 40 godina mirovinskog staža starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu iz članka 40. Zakona snižava se za ukupni priznati posebni staž u dvostrukom trajanju, a ne više od 58 godina života.

Primjer: Ukoliko osiguranik ima navršenih 40 godina mirovinskog staža (staž osiguranja + poseban staž) i ostvaren poseban staž u trajanju od 4 godine 2 mjeseca i 12 dana, starosna granica za ostvarivanje prava u tom slučaju iznosi 60 godina 09 mjeseci i 18 dana.

6. Kome se umanjuje mirovina i na koji način?

Mirovina se umanjuje osiguranicima koji ostvare pravo na iznimnu prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce, na način da se za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene mirovine umanjuje za 0,333333 %, odnosno za 4% na godišnjoj razini.

Primjer: Ukoliko osiguranik žena ostvari pravo na iznimnu prijevremenu mirovinu za žene s navršene 63 godine, 00 mjeseci i 00 dana, ostvarena mirovina umanjuje se za 8%.

7. Prestaje li se mirovina umanjivati nakon što korisnica/k iznimne prijevremene starosne mirovine navrši 65 godina života?

Umanjenje mirovine kod ostvarivanja prava na iznimnu prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce trajnog je karaktera, iznos mirovine ne prestaje se umanjivati nakon navršenih 65 godina života.

8. Tko ostvaruje pravo na stimulaciju za kasniji odlazak u starosnu mirovinu i na koji način?

Osiguraniku koji ostvari pravo na starosnu mirovinu, za svaki mjesec kasnijeg odlaska u starosnu mirovinu koje je proveo u osiguranju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene mirovine uvećava se za 0,166666%, odnosno za 2% na godišnjoj razini.

Primjer: Ukoliko osiguranik ostvari pravo na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina 05 mjeseci života, ostvareni iznos mirovine uvećava se za 0,833333%.

9. Koja je razlika između mirovinskog staža i staža osiguranja?

Mirovinski staž na temelju kojega se ostvaruju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja obuhvaća staž osiguranja i poseban staž,  kao i vrijeme koje se računa u mirovinski staž po propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju. 

Staž osiguranja podrazumijeva staž osiguranja s efektivnim trajanjem i staž osiguranja s uvećanim trajanjem.

U staž osiguranja s efektivnim trajanjem računa se vrijeme koje je osiguranik, poslije 15. godine života, proveo u obveznom ili dragovoljnom osiguranju, za koje je uplaćen doprinos.

Poseban staž  – članak 36. Zakona o MIO propisuje da se „Osobama koje su sudjelovale u pripremama za obranu BiH, odnosno koje su sudjelovale u obrani BiH kao pripadnici Armije Republike BiH, odnosno Hrvatskog vijeća obrane i tijela unutarnjih poslova, sukladno propisima koji su se na njih odnosili prije stupanja na snagu ovog Zakona, u mirovinski staž kao poseban staž u dvostrukom trajanju računa se vrijeme koje su proveli u pripremama odnosno obrani BiH u razdoblju od 18.09.1991. do 23.12.1995., u skladu s propisima, kriterijima, načinu i postupku priznavanja i izdavanja uvjerenja na temelju kojih se ovo vrijeme priznaje u mirovinski staž kao poseban staž“.

Poseban staž ne čini staž osiguranja, bez obzira na to je li unesen u matičnu evidenciju nositelja osiguranja.

10. Kada se poseban staž može uračunati u ukupan mirovinski staž?

Poseban staž uračunat će se u mirovinski staž samo uz pisanu suglasnost osobe na koju se taj staž odnosi.

Osobama koje su sudjelovale u pripremama za obranu BiH, odnosno koje su sudjelovale u obrani BiH kao pripadnici Armije Republike BiH, odnosno Hrvatskog vijeća obrane i tijela unutarnjih poslova, koje su pravomoćnom presudom osuđene zbog kaznenog djela ratnog zločina, poseban staž ne računa se u mirovinski staž.

11. Može li osoba koja se nalazi u osiguranju/radnom odnosu ostvariti pravo na mirovinu?

Pravo na mirovinu osigurava se nakon prestanka osiguranja.

12. Može li se vrijeme provedeno na služenju vojnog roka u bivšoj JNA uračunati u ostvareni mirovinski staž?

Vrijeme služenja vojnog roka u bivšoj JNA ne može se priznati/uračunati u staž osiguranja/mirovinski staž niti se retroaktivnom uplatom doprinosa ovo vrijeme/razdoblje može regulirati kao staž osiguranja/mirovinski staž.

13. Na koji se način osoba može osigurati na dragovoljno osiguranje?

Osoba se može osigurati na dragovoljno osiguranje pod uvjetom da nije osiguranik u obveznom osiguranju, ako ima opću zdravstvenu sposobnost, ako je starija od 15 godina, a najkasnije do navršene 65. godine, te ako je državljanin Bosne i Hercegovina.

Osoba koja se nalazi na redovitom školovanju i osoba koja je ostvarila pravo na mirovinu ne može biti osiguranik u dragovoljnom osiguranju.

14. Kada i kako mogu ostvariti pravo na dokup staža putem Službe za zapošljavanje?

U skladu s člankom 31. stavak 2. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba („Službene novine Federacije BiH“, br. 55/00, 41/01, 22/05 i 9/08) mirovinsko i invalidsko osiguranje osigurava se nezaposlenoj osobi kojoj nedostaju do tri godine mirovinskog staža do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu.

Zahtjev za uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, sukladno navedenom članku 31. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, podnosi se kod mjerodavne Službe za zapošljavanje.

15. Na koji se način smanjuje starosna granica za staž s uvećanim trajanjem?

Osiguraniku koji ima navršen staž osiguranja s uvećanim trajanjem starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu – 65 godina života – snižava se za ukupno uvećanje staža, a ne više od 45 godina života.

Primjer:  Ukoliko osiguranik ima navršen staž osiguranja s uvećanim trajanjem koji iznosi 1 godinu, starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu u tom slučaju iznosi 64 godine.

16. Postoji li mogućnost smanjenja starosne granice za staž osiguranja s uvećanim trajanjem radi ostvarivanja prava na iznimnu prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce?

Ne postoji mogućnost smanjenja starosne granice osiguraniku koji ima ostvaren staž osiguranja s uvećanim trajanjem radi ostvarivanja prava na iznimnu prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce.

17. U situacijama kada su ispunjeni uvjeti za ostvarivanja prava na starosnu i obiteljsku mirovinu, mogu li se koristiti obje mirovine?

Osoba koja u skladu sa Zakonom o MIO ispuni uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu po više osnova može, po osobnom izboru, koristiti samo jedno od tih prava.

Dakle, ne postoji mogućnost korištenja prava na mirovinu po dvije osnove – starosne/invalidske i obiteljske mirovine.

18. Kako se pokreće postupak za ostvarivanje prava na mirovinu?

Postupak za ostvarivanje prava na starosnu ili invalidsku mirovinu pokreće se na zahtjev osiguranika, dok se postupak za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu pokreće na zahtjev člana obitelji umrlog osiguranika, odnosno člana obitelji umrlog korisnika starosne ili invalidske mirovine.

19. O čemu ovisi i kako se određuje visina mirovine?

Visina mirovine ovisi o duljini staža osiguranja, odnosno mirovinskog staža, ostvarenih plaća i vrijednosti općeg boda u godini ostvarivanja prava – bodovni sustav.

20. Koja je formula/način izračuna visine mirovine?

Izračun mirovine po bodovnom sustavu odvija se u nekoliko faza prema sljedećoj formuli:

• ostvarena plaća osiguranika :  prosječna plaća u istoj kalendarskoj godini  =  godišnji osobni koeficijent
• zbroj godišnjih osobnih koeficijenata :  zbroj razdoblja za koja su obračunati  =  osobni koeficijent
• osobni koeficijent x  staž osiguranja + poseban staž / ukoliko posjeduje =  osobni bod
• osobni bod x opći bod  = MIROVINA

21. Što je razmjerna mirovina i tko je može ostvariti?

Osiguraniku koji pored mirovinskog staža ostvarenog u Bosni i Hercegovini ima staž osiguranja ostvaren u inozemstvu, a u pitanju je država s kojom Bosna i Hercegovina ima zaključen/preuzet sporazum/ugovor o socijalnom osiguranju, pod uvjetom da bez tog staža ne ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu, priznaje se i određuje razmjerna mirovina/razmjerni dio mirovine.

Pregled država s kojima Bosna i Hercegovina ima zaključen ili preuzet sporazum/ugovor o socijalnom osiguranju možete pronaći na našoj web-stranici u dijelu – Međunarodni ugovori – sporazumi o socijalnom osiguranju.

22. Koji su uvjeti za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu?

Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju propisani su uvjeti za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu, i to:

• Osiguranik kod kojega je utvrđena I. kategorija invalidnosti stječe pravo na invalidsku mirovinu:

1. ako je invalidnost prouzročena ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira na duljinu mirovinskog staža
2. ako je invalidnost prouzročena ozljedom izvan rada ili bolešću, pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navršen mirovinski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu razdoblja od navršenih najmanje 20 godina života do nastanka invalidnosti, računajući radni vijek na pune godine.

2) Osiguranik kod kojega je utvrđena I. kategorija invalidnosti do navršene 30. godine života stječe pravo na invalidsku mirovinu ako je invalidnost prouzročena ozljedom izvan rada ili bolešću, pod uvjetom da prije nastanka invalidnosti ima navršen mirovinski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu staža osiguranja.

      3) Osiguraniku iz stavaka 1. i 2. ovog članka koji je bio na redovitom školovanju i takvim školovanjem stekao višu ili visoku stručnu spremu, radni vijek se računa od 22 godine života ako je stekao višu stručnu spremu, odnosno od 25 godina ako je stekao visoku stručnu spremu.

Primjer: Osiguranik koji ima navršenih 56 godina života na dan kada je utvrđeno postojanje I. kategorije invalidnosti i koji ima srednju stručnu spremu, mora imati mirovinski staž u trajanju od 12 godina, kako bi mogao steći pravo na invalidsku mirovinu.

23. Kako se određuje visina invalidske mirovine?

Invalidska mirovina određuje se na isti način kao i starosna mirovina.

24. Kako se određuje visina invalidske mirovine u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti?

Osiguraniku kod kojega je invalidnost prouzročena ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću invalidska mirovina određuje se za staž osiguranja od 40 godina.

25. Kada postoji i na koji se način određuje visine novčane naknade za slučaj tjelesne onesposobljenosti?

Tjelesna onesposobljenost postoji kada je osiguranik pretrpio gubitak, ozbiljnu ozljedu ili znatnu onesposobljenost organa ili dijelova tijela, što pogoršava prirodnu aktivnost organizma i zahtijeva veći napor za zadovoljavanje životnih potreba, bez obzira je li na taj način prouzročena invalidnost ili ne.

Postupak za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za tjelesnu onesposoboljenost provodi se po određenoj zakonskoj proceduri, koja podrazumijeva podnošenja zahtjeva  na propisanoj tiskanici.

Tjelesnu onesposobljenost utvrđuje nalazom, ocjenom i mišljenjem Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja.

Pravo na novčanu naknadu zbog tjelesne onesposobljenosti osiguranik stječe uz uvjete koje mora kumulativno ispunjavati – potrebno je da tjelesna onesposobljenost iznosi 30 % te da je nastala isključivo kao rezultat ozljede na radu ili bolesti prouzročene radom.

Iznos novčane naknade utvrđuje se prema postotku tjelesne onesposobljenosti  i izražava se u odgovarajućem postotku od osnove – osnova za novčanu naknadu za tjelesnu onesposobljenost je najniži iznos mirovine u trenutku ostvarivanja prava.

26. Tko može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu?

Pravo na obiteljsku mirovinu imaju članovi obitelji umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uvjete za starosnu ili invalidsku mirovinu i članovi obitelji umrlog korisnika starosne ili invalidske mirovine.

Članovima obitelji umrlog osiguranika, odnosno korisnika mirovine smatraju se:

1. bračni supružnik i izvanbračni partner (udovica odnosno udovac)
2. razvedeni bračni supružnik, ako mu je pravomoćnom presudom suda dosuđeno pravo na uzdržavanje
3. dijete, rođeno u braku ili izvan braka, te usvojeno dijete
4. pastorak, ako ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik mirovine uzdržavao
5. dijete-unuče bez oba roditelja ako ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik mirovine uzdržavao.

Izvanbračnim partnerom smatra se osoba koja je kao takva definirana Obiteljskim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine, a koja je svoj status utvrdila u odgovarajućem sudskom postupku.

27. Koji su uvjeti za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu za udovicu?

Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu:

1. ako je na dan smrti supruga navršila 50 godina života
2. ako je na dan smrti supruga bila potpuno nesposobna za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruga
3. ako je poslije smrti supruga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a ona obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci.

Udovica kojoj pravo na obiteljsku mirovinu prestane prije navršenih 50, ali poslije navršenih 45 godina života, može ponovno ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu kad navrši 50 godina života.

Udovica koja nije ostvarila pravo na obiteljsku mirovinu poslije smrti supruga, iako je ispunjavala uvjete obavljajući roditeljsku dužnost prema djeci, može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu i nakon prestanka prava na obiteljsku mirovinu djece, pod uvjetom utvrđenim odredbama Zakona o MIO.

Udovica koja u tijeku korištenja prava na obiteljsku mirovinu postane potpuno nesposobna za privređivanje, zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.

Udovica koja u tijeku korištenja prava na obiteljsku mirovinu navrši 50 godina života, zadržava pravo na obiteljsku mirovinu.

Udovica koja do smrti supruga nije navršila 50, ali je imala navršenih 45 godina života, ima pravo na obiteljsku mirovinu kad navrši 50 godina života.

Udovica koja je do smrti supruga ili do prestanka prava na obiteljsku mirovinu navršila 45 godina života, ima pravo na obiteljsku mirovinu prije navršenih 50 godina života, ako postane potpuno nesposobna za privređivanje.

Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu i kad je dijete osiguranika, odnosno korisnika mirovine rođeno 300 dana nakon njegove smrti.

Udovica poginulog branitelja, odnosno šehida, ima pravo na obiteljsku mirovinu kad navrši 45 godina života.

28. Koji su uvjeti za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu za udovca?

Udovac ima pravo na obiteljsku mirovinu:

1. ako je na dan smrti supruge navršio 60 godina života
2. ako je na dan smrti supruge bio potpuno nesposoban za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruge
3. ako je poslije smrti supruge ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a on obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci.

Udovac kojemu pravo na obiteljsku mirovinu prestane prije navršenih 60, ali poslije navršenih 55 godina života, može ponovno ostvariti pravo kad navrši 60 godina života.

Udovac koji nije ostvario pravo na obiteljsku mirovinu poslije smrti supruge, iako je ispunjavao uvjete obavljajući roditeljsku dužnost prema djeci, može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu i nakon prestanka prava na obiteljsku mirovinu djece, pod uvjetom utvrđenim odredbama Zakona o MIO.

Udovac koji u tijeku korištenja prava na obiteljsku mirovinu postane potpuno nesposoban za privređivanje, zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.

Udovac koji u tijeku korištenja prava na obiteljsku mirovinu navrši 60 godina života, zadržava pravo na obiteljsku mirovinu.

Udovac koji do smrti supruge nije navršio 60, ali je imao navršenih 55 godina života, ima pravo na obiteljsku mirovinu kad navrši 60 godina života.

Udovac koji je do smrti supruge ili do prestanka prava na obiteljsku mirovinu navršio 55 godina života, ima pravo na obiteljsku mirovinu prije navršenih 60 godina života, ako postane potpuno nesposoban za privređivanje.

29. Koji su uvjeti za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu za dijete?

Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju propisani su uvjeti za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu za dijete, kako slijedi:

• Dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu do navršenih 15 godina života.
• Poslije navršenih 15 godina života, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu do završetka redovitog školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života.
• Redovitim školovanjem, u smislu ovog Zakona, ne smatra se školovanje u školi istog ili nižeg stupnja obrazovanja od škole koju je dijete završilo.
• Dijete kod kojega nastupi nesposobnost za samostalan život i rad prije 15. godine života, ima pravo na obiteljsku mirovinu dok ta nesposobnost traje.
• Dijete kod kojega nesposobnost za privređivanje nastupi poslije 15. godine života, a prije smrti osiguranika odnosno korisnika mirovine, ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je osiguranik odnosno korisnik mirovine uzdržavao do svoje smrti.
• Dijete kod kojega u tijeku korištenja prava na obiteljsku mirovinu nastupi nesposobnost za samostalan život i rad ili nesposobnost za privređivanje, zadržava pravo na mirovinu dok ta nesposobnost traje.
• Nesposobnost za samostalan život i rad postoji kada se osoba zbog vrste i težine tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili vrste i težine psihičke bolesti ne može osposobiti za obavljanje najjednostavnijih poslova.

30. Može li pravo na obiteljsku mirovinu ostvariti supružnik iz razvedenog braka?

Pravo na obiteljsku mirovinu ima i supružnik iz razvedenog braka, ako mu je pravomoćnom sudskom presudom dosuđeno pravo na uzdržavanje, te ukoliko ispunjava uvjete iz ovog Zakona.

31. Tko se i na koji način može smatrati uzdržavanim članom obitelji?

Uzdržavanim članom obitelji umrlog osiguranika odnosno korisnika mirovine smatra se član obitelji čiji prosječni mjesečni prihod obiteljskog kućanstva u godini u kojoj je nastupila smrt osiguranika odnosno korisnika mirovine ne prelazi iznos najniže mirovine.

32. Način utvrđivanja visine obiteljske mirovine?

Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju poznaje utvrđivanje obiteljske mirovine poslije smrti osiguranika i poslije smrti korisnika mirovine.

Obiteljska mirovina poslije smrti osiguranika određuje se od invalidske mirovine koja bi mu pripadala na dan smrti, a u postotku koji se utvrđuje prema broju članova obitelji koji imaju pravo na mirovinu.

Obiteljska mirovina poslije smrti korisnika starosne ili invalidske mirovine određuje se od mirovine koja je pripadala korisniku na dan smrti, a u postotku koji se utvrđuje prema broju članova obitelji koji imaju pravo na mirovinu.

U ovisnosti o broju članova obitelji koji ostvaruju pravo, obiteljska mirovina iznosi:

1. za jednog člana 70 % od mirovine od koje se određuje
2. za dva člana 80 % od mirovine od koje se određuje
3. za tri člana 90 % od mirovine od koje se određuje i
4. za četiri i više članova 100 % od mirovine od koje se određuje.

Dijete, odnosno djeca bez oba roditelja imaju pravo na obiteljsku mirovinu u punom iznosu, koji bi pripadao osiguraniku odnosno korisniku mirovine, ukoliko ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.

33. Što je djeljiva obiteljska mirovina?

Pravo na obiteljsku mirovinu imaju supružnik umrlog osiguranika, odnosno korisnika mirovine i razvedeni supružnik kome je dosuđeno pravo na uzdržavanje.

Obiteljska mirovina određuje se u visini koja pripada za jednog člana obitelji i dijeli se na jednake dijelove.

Dakle, djeljiva mirovina je utvrđeni iznos obiteljske mirovine koji se dijeli između članova obitelji koji su ispunili uvjete za obiteljsku mirovinu.

34. Ima li pravo na obiteljsku mirovinu član obitelji koji je pravomoćnom presudom osuđen za kazneno djelo čija je posljedica smrt osiguranika, odnosno korisnika osobne mirovine?

Pravo na obiteljsku mirovinu ne može ostvariti, te čak ni koristiti član obitelji koji je namjerno prouzročio smrt osiguranika ili korisnika mirovine i za takvo je kazneno djelo osuđen pravomoćnom presudom na kaznu zatvora.

Također, član obitelji umrlog osiguranika ili korisnika mirovine koji se namjerno onesposobio za rad radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, ne može po toj osnovi steći pravo na obiteljsku mirovinu.

35. Ima li pravo na obiteljsku mirovinu udovica koja je bila u braku s korisnikom starosne mirovine te je brak od zaključenja do smrti korisnika mirovine trajao godinu dana?

Ukoliko korisnik starosne ili invalidske mirovine zaključi brak s navršenih 65 godina života, pravo na obiteljsku mirovinu osigurava se bračnom supružniku pod uvjetom da je brak trajao najmanje tri godine ili da imaju zajedničko dijete.

36. Tko je i kada obvezan dostaviti potvrdu o redovitom školovanju?

Korisnici obiteljske mirovine – djeca umrlog osiguranika ili korisnika osobne mirovine koja se nalaze na redovitom skolovanju, starosne dobi od 15. do 26. godine,  obvezna su na početku svake školske godine dostaviti potvrdu o redovitom školovanju, a po završetku redovitog školovanja dokaz o završenom redovitom školovanju (svjedodžbu/diplomu).

U slučaju nedostavljanja potvrde, isplata mirovine se obustavlja.

37. Kome i pod kojim uvjetima pripada pravo na najnižu i zajamčenu mirovinu?

Najniži iznos mirovine pripada korisniku starosne, obiteljske, odnosno invalidske mirovine, a kojemu je mirovina određena u manjem iznosu od mirovine koja je utvrđena i isplaćena za prosinac 2016. godine u Federaciji, usklađena za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava.

Zajamčeni iznos mirovine pripada osiguraniku koji je ostvario pravo na mirovinu s 40 godina staža osiguranja, a kojemu je mirovina određena u manjem iznosu od mirovine koja je isplaćena za prosinac 2016. godine u Federaciji, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava.

38. Koji su izuzetci od isplate mirovine u visini najniže mirovine?

Najniži iznos mirovine ne osigurava se osiguranicima koji su ostvarili pravo na razmjerni dio mirovine po međunarodnim ugovorima i Sporazumom o međusobnim pravima i obvezama u provedbi mirovinskog i invalidskog osiguranja („Službene novine Federacije BiH“, broj 24/00), zaključenog između nositelja osiguranja u entitetima Bosne i Hercegovine, kao ni korisnicima mirovine koji nemaju prebivalište na teritoriju BiH, ukoliko međunarodnim ugovorom nije drukčije uređeno.

39. Ukoliko u bazi podataka matične evidencije Federalnog zavoda za MIO/PIO nedostaju prijave i odjave za određena razdoblja rada, kako pokrenuti postupak utvrđivanja staža osiguranja i uz koju dokumentaciju?

Postupak za utvrđivanje razdoblja osiguranja pokreće se zahtjevom (poslodavca, osiguranika, korisnika starosne ili invalidske mirovine, te članova obitelji umrlog osiguranika odnosno korisnika mirovine).

Mirovinski staž utvrđuje se na temelju sljedeće dokumentacije:

1. radne knjižice
2. pravomoćnog rješenja o mirovinskom stažu
3. rješenja o prijamu u radni odnos
4. rješenja o rasporedu na radno mjesto i prestanku radnog odnosa
5. obavijesti o plaći i stažu osiguranja
6. prijepisa osobnog kartona o zdravstvenom osiguranju
7. drugih odgovarajućih dokumenata.

40. Pod kojim se uvjetima može tražiti ponovni obračun mirovine na temelju staža osiguranja navršenog nakon ostvarivanja prava na mirovinu?

Samo korisniku starosne mirovine, koji stekne status osiguranika u obveznom osiguranju, nakon prestanka tog osiguranja, na njegov zahtjev može se odrediti novi iznos mirovine,  pod uvjetom da je naknadno navršio najmanje šest mjeseci staža osiguranja.

41. Tko je i kada obvezan dostaviti potvrdu o životu?

Korisnik mirovine kojemu se mirovina isplaćuje izvan Bosne i Hercegovine (izuzev isplate u R Hrvatsku i R Sloveniju) obvezan je na kraju kalendarske godine dostaviti potvrdu o životu.

Tiskanicu potvrde o životu možete preuzeti na našoj web-stranici u dijelu – dokumenti/tiskanice/potvrde o životu

42. Tko ima pravo na naknadu pogrebnih troškova i u kojem se roku podnosi zahtjev?

U slučaju smrti korisnika mirovine s prebivalištem u Federaciji ili Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine, nasljedniku – članu uže obitelji koji izmiri troškove pogreba pripada naknada pogrebnih troškova/posmrtnina, u visini prosječne mirovine isplaćene u mjesecu prije smrti korisnika mirovine.

Zahtjev se podnosi u roku od tri mjeseca od dana smrti korisnika mirovine.

Potrebna dokumentacija:

–          smrtni list

–          rodni list, ukoliko zahtjev podnosi dijete umrlog ili vjenčani list ukoliko zahtjev podnosi bračni supružnik

–          cips umrle osobe ili uvjerenje o prebivalištu umrlog

–          računi troškova pogreba /dženaze/sahrane/

–          mirovinski ček

–          transakcijski račun banke podnositelja zahtjeva.

43. Na koji se način isplaćuje mirovina?

Mirovina se isplaćuje korisniku putem pošte ili banaka.

Mirovina se u inozemstvo isplaćuje u skladu s odredbama međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju, a u slučaju kad sporazum nije zaključen, isplaćuje se po načelu reciprociteta.

44. Može li se mirovina isplaćivati na tekući račun punomoćnika ako korisnik mirovine to zatraži?

Mirovina se ne može isplaćivati na tekući račun punomoćnika, nego samo korisnika, bez obzira na zahtjev stranke.

Korisnik ovlašćuje punomoćnika da u njegovo ime prima mirovinu, a ugovornim odnosom između poslovnih banaka i Federalnog zavoda za MIO/PIO uređeno je doznačivanje mirovine na račun korisnika te se u skladu s tim i eventualne nepripadne isplate i povrat uvijek potražuju od banke tog korisnika.

45. Kako se može realizirati isplata mirovine na bankovni račun doma umirovljenika u koji je smješten korisnik mirovine?

Obvezni dokument koji treba predati uz zahtjev rješenje je o smještaju/prijamu u dom umirovljenika.

Ako Federalni zavod za MIO/PIO ima zaključen ugovor o poslovnoj suradnji s domom umirovljenika u koji je korisnik mirovine smješten, mirovina se isplaćuje na bankovni račun doma umirovljenika.

Ukoliko Federalni zavod za MIO/PIO nema zaključen ugovor o poslovnoj suradnji s domom umirovljenika u koji je korisnik mirovine smješten, mirovina se isplaćuje na osobni transakcijski račun, a putem banke se dalje sklapa ugovor/trajni nalog za prijenos sredstava na račun doma umirovljenika u koji je korisnik mirovine smješten.

Kada se radi o domu umirovljenika koji se nalazi u Federaciji Bosne i Hercegovine, postoji i mogućnost isplate mirovine na adresu doma.

46.  Kako realizirati isplatu neisplaćene mirovine nakon smrti korisnika mirovine?

Radi isplate neisplaćene pripadajuće mirovine umrlog korisnika, uz zahtjev je potrebno dostaviti pravomoćno rješenje o nasljeđivanju (original ili ovjerenu presliku) i bankovni račun nasljednika.

47. Kako ću pokrenuti postupak i doći do potvrde staža koji sam ostvario/la u inozemstvu?

Postupak za potvrdu staža pokreće se na zahtjev osiguranika koji se predaje u mjerodavnoj ispostavi Federalnog zavoda za MIO/PIO ili putem pošte.

Uz zahtjev za potvrdu staža potrebno je dostaviti sve dokaze o stažu ostvarenom u inozemstvu koje osiguranik posjeduje, npr. presliku radne knjižice.

Bitna napomena je da se postupak za potvrdu staža pokreće samo prema nositeljima osiguranja iz država s kojima Bosna i Hercegovina ima potpisan/preuzet sporazum/ugovor o socijalnom osiguranju.

Pregled država s kojim Bosna i Hercegovina ima zaključen ili preuzet sporazum/ugovor o socijalnom osiguranju možete pronaći na našoj web-stranici u dijelu – Međunarodni ugovori – sporazumi o socijalnom osiguranju.

48. Kako ću ostvariti mirovinu po osnovi staža osiguranja koji sam ostvario/la u inozemstvu?

Prilikom predaje zahtjeva za ostvarivanje prava na mirovinu kod Federalnog zavoda za MIO/PIO potrebno je navesti da imate ostvaren staž u inozemstvu, te dostaviti dokaze o tome u prilogu.

Federalni zavod za MIO/PIO na propisanim međudržavnim tiskanicama pokreće postupak za ostvarivanje prava na mirovinu prema ino nositelju osiguranja, uz napomenu da se predmetni postupak pokreće samo prema nositeljima osiguranja iz država s kojima Bosna i Hercegovina ima potpisan/preuzet sporazum/ugovor o socijalnom osiguranju.

Pregled država s kojima Bosna i Hercegovina ima zaključen ili preuzet sporazum/ugovor o socijalnom osiguranju možete pronaći na našoj web-stranici u dijelu – Međunarodni ugovori – sporazumi o socijalnom osiguranju.

49. Kada prestaje pravo na mirovinu?

Pravo na mirovinu prestaje smrću korisnika, kada u tijeku korištenja prestanu postojati uvjeti za ostvarivanje prava, kada se naknadno utvrdi da nisu postojali uvjeti za ostvarivanje prava i na zahtjev korisnika.

50. Tko od korisnika mirovine može raditi, biti u osiguranju i primati mirovinu?

Korisnici obiteljske mirovine i korisnici koji su ostvarili pravo po odredbama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata ne mogu primati mirovinu i biti u radnom odnosu.

51. Gdje se i na koji način podnosi zahtjev za izdavanje uvjerenja o podacima registriranim u bazi matične evidencije Federalnog zavoda za MIO/PIO?

Zahtjev za izdavanje uvjerenja o podacima registriranim u bazi matične evidencije podnosi se osobno, poštom ili preko punomoćnika u najbližoj ispostavi ili županijskoj službi Federalnog zavoda za MIO/PIO prema mjestu prebivališta.

Uz zahtjev je potrebno priložiti i dokaz o plaćenoj naknadi (uplatnicu/10 KM) za izdavanje predmetnog/traženog uvjerenja.

52. Na koji način izvršiti promjenu isplatne adrese primanja mirovine?

Za promjenu adresnih podataka u vezi s isplatom mirovine potrebno se osobno ili pisanim zahtjevom obratiti najbližoj ispostavi odnosno Odsjeku za isplatu mirovina i naknada mjerodavne županijske službe Federalnog zavoda za MIO/PIO.

Uz zahtjev je neophodno priložiti dokaz o novom načinu isplate mirovine (potvrda o prebivalištu, potvrda banke o broju tekućeg računa, odnosno deviznog računa, IBAN SWIFT – za isplatu u inozemstvo).

53. Koji se posebni propisi, osim Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, primjenjuju te se po njima može ostvariti pravo na mirovinu?

Posebni propisi koji su u primjeni kako slijedi:

1. Zakon o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata („Sl. novine FBIH”, broj: 41/13, 90/17 i 29/22)

Odredbom članka 4. stavak 1. točka 3. Zakona propisano je da pripadnici Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH, HVO, MUP-a R BiH i HZ HB – u daljnjem tekstu: OS R BiH) kojima je priznato sudjelovanje u obrani Bosne i Hercegovine u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu dezertirali iz OS R BiH, iznimno stječu pravo na starosnu mirovinu u iznosu najniže mirovine isplaćene za taj mjesec u skladu sa Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju i prije navršenih 65 godina života, pod uvjetom da imaju najmanje 20 godina mirovinskog staža i da su najmanje 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za umirovljenje, prema ovom Zakonu, bili na evidenciji Službe za zapošljavanje.

Starosna mirovina iz ove točke ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima razdoblje koje je osobi priznato u sudjelovanju u obrani Bosne i Hercegovine u jednostrukom trajanju. Ukoliko korisnik iz ove točke ima 20 godina mirovinskog staža bez posebnog ratnog staža u dvostrukom trajanju, starosna mirovina ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima razdoblje koje je osobi priznato u sudjelovanju u obrani Bosne i Hercegovine u dvostrukom trajanju pri čemu se poseban ratni staž priznaje u jednostrukom trajanju.

2. Zakon o službi u Oružanim snagama BiH („Službeni glasnik BiH“, broj: 88/05, 53/07, 59/09, 74/10, 42/12, 41/16 i 38/18)

Zakonom o službi u Oružanim snagama BiH propisani su između ostaloga i uvjeti za priznavanje prava na starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu, invalidsku mirovinu i obiteljsku mirovinu za vojne osiguranike.

Uvjeti za ostvarivanje prava po navedenom propisu regulirani su odredbom članka 46. Zakona, i to na način:

(1) Vojni osiguranik stječe pravo na starosnu mirovinu kada navrši 55 godina života i najmanje 30 godina mirovinskog staža.

(2) Vojni osiguranik stječe pravo na starosnu mirovinu kada navrši 40 godina mirovinskog staža, bez obzira na godine života.

3. Zakon o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji („Sl. novine F BiH“, broj: 70/50, 61/06, 9/10 i 29/22)

Uvjeti za ostvarivanje prava po navedenom propisu regulirani su člankom 13. Zakona, i to na način da dobitnik ratnog priznanja ili odličja iz članka 2. stavak 1. ovog Zakona stječe pravo na punu starosnu mirovinu s navršenih 35 godina mirovinskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu mirovinu kada navrši 55 godina života i namjanje 15 godina mirovinskog staž, pod uvijetima i na način propisan Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

4. Zakon o pravima branitelja i članova njihovih obitelji („Sl. novine FBiH”, broj: 33/04, 56/05 i 70/07, 9/10, 90/17 i 29/22)

Člankom 31 a. Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji („Sl. novine FBiH”, broj: 33/04, 56/05 i 70/07, 9/10 i 90/17), propisano je da pripadnici Oružanih snaga koji su pod uvjetima i na način utvrđen federalnim propisima ostvarili:

– status ratnog vojnog invalida, a kod kojih je utvrđena nesposobnost za privređivanje I. (prve) kategorije, isključivo kao posljedica oštećenja organizma zbog rane, ozljede ili bolesti, po kojoj osnovi su i ostvarili vojni invaliditet

–  kojima je priznat poseban staž u dvostrukom trajanju i

– koji nisu bili osiguranici u vrijeme stupanja u Oružane snage, imaju pravo na invalidsku mirovinu, pod uvjetima propisanim u Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

Člankom 31 b. navedenog Zakona propisano je da ratni vojni invalidi stječu pravo na punu starosnu mirovinu s navršenih 35 godina mirovinskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu mirovinu kad navrše 55 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, pod uvjetima i na način propisan Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju.