Stvarajmo uvjete za bolju starost

Zavod

Zavod - Djelatnost Zavoda, rukovodstvo, povijest i druge informacije.

Umirovljenici

Informacije za umirovljenike - isplate mirovina, čekovi, prava i obveze.

Osiguranici

Informacije za osiguranike - vrste mirovina, osiguranja, prava i obveze.

Dokumenti

Dokumenti - tiskanice, zahtjevi, potvrda o životu i ostala dokumentacija.

Početna 9 Osiguranici

Osiguranici

Pregled prava

Starosna mirovina

Članak 39. (Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja)

Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja sukladno ovom Zakonu su:

  1. a) za slučaj starosti – starosna mirovina,
  2. b) za slučaj invalidnosti – osiguranicima kod kojih je utvrđena I. kategorija invalidnosti – gubitak radne sposobnosti, osigurava se invalidska mirovina, a osiguranicima kod kojih je utvrđena II. kategorija invalidnosti – promijenjena radna sposobnost, osigurava se pravo da bude raspoređen na drugo odgovarajuće radno mjesto, odnosno pravo na odgovarajuće zaposlenje, prekvalifikaciju, odnosno dokvalifikaciju, kao i pravo na odgovarajuće novčane naknade u vezi s korištenjem tih prava,
  3. c) za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika starosne ili invalidske mirovine – obiteljska mirovina i pravo na naknadu pogrebnih troškova sukladno ovom Zakonu,
  4. d) za slučaj tjelesne onesposobljenosti – naknada za tjelesnu onesposobljenost.

Članak 40. (Uvjeti za starosnu mirovinu)

Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina mirovinskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

Članak 41. (Smanjenje starosne granice za starosnu mirovinu)

Osiguraniku koji ima navršen staž osiguranja s uvećanim trajanjem starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu iz članka 40. ovog Zakona snižava se za ukupno uvećanje staža.

Članak 42. (Uvećanje staža i ograničenja)

(1) Uvećanje staža je razlika između ukupno utvrđenog staža osiguranja s uvećanim trajanjem i staža osiguranja u efektivnom trajanju za isto razdoblje.

(2) Starosna granica iz članka 41. ovog Zakona može se snižavati najviše do 45 godina života.

Članak 43. (Visina starosne mirovine)

Visina starosne mirovine određuje se tako što se osobni bodovi osiguranika pomnože s vrijednošću općeg boda na dan ostvarivanja prava.

Članak 44. (Osobni bodovi osiguranika)

(1) Ukupni osobni bodovi osiguranika utvrđuju se kao zbroj osobnih bodova na osnovi staža osiguranja i osobnih bodova na osnovi posebnog staža iz stavka (5) ovog članka.

(2) Osobni bodovi na osnovi staža osiguranja dobiju se množenjem osobnog koeficijenta osiguranika i njegovog staža osiguranja.

(3) Za određivanje osobnih bodova osiguranika, mirovinski staž može iznositi i više od 40 godina.

(4) Radi određivanja osobnih bodova osiguranika, mirovinski staž se iskazuje brojčano, a utvrđuje se tako da se svaka godina računa kao 1, svaki mjesec kao 0,083333, a svaki dan kao 0,002777.

(5) Osobama iz članka 36. ovog Zakona, prilikom izračuna mirovine po ovom Zakonu, osobni bodovi za svaku godinu posebnog staža iznose 0,5 bodova, za priznatu punu godinu ostvarenog posebnog staža, za svaki mjesec iznose 0,041666 boda, a za svaki dan iznose 0,001388 boda.

(6) Kao jedan mjesec, u skladu sa st. (3), (4) i (5) ovog članka, računa se 30 dana.

Članak 45. (Osobni koeficijent osiguranika)

(1) Osobni koeficijent osiguranika utvrđuje se tako što se zbroj godišnjih osobnih koeficijenata podijeli s razdobljem za koje su obračunati.

(2) Razdoblje za koje su obračunati godišnji osobni koeficijenti utvrđuje se sukladno čl. 44. st. (4) i (5) ovog Zakona.

Članak 46. (Godišnji osobni koeficijent osiguranika)

(1) Godišnji osobni koeficijent utvrđuje se tako što se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica osiguranja osiguranika, počev od 1. siječnja 1970. godine, izuzimajući godinu ostvarivanja prava i 1992., 1993., 1994. i 1995. godinu, za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom u SR BiH, odnosno u Federaciji za istu kalendarsku godinu.

(2) Za godinu ostvarivanja prava ne utvrđuje se godišnji osobni koeficijent, osim u slučaju kad se pravo na mirovinu ostvaruje samo na temelju tog staža osiguranja.

(3) Pod ukupnim iznosom plaća, odnosno osnovica osiguranja podrazumijeva se ukupan godišnji iznos plaća, osnovica osiguranja, novčanih i nenovčanih prihoda i naknada koje je osiguranik ostvario, na koje je obračunat i uplaćen doprinos.

(4) Ako su plaće, odnosno osnovice osiguranja unesene u matičnu evidenciju nositelja osiguranja u neto iznosu, onda se dijele s prosječnom godišnjom neto plaćom u SR BiH, odnosno Federaciji, a ako su unesene u bruto iznosu, onda se dijele s prosječnom godišnjom bruto plaćom.

(5) Godišnji osobni koeficijent može iznositi najviše pet.

(6) Podatak o prosječnoj godišnjoj plaći u Federaciji objavljuje Federalni zavod za statistiku.

(7) Osiguraniku za kojega nema podataka o plaćama, odnosno osnovicama osiguranja za pojedine godine, kao godišnji osobni koeficijent za te godine uzima se godišnji osobni koeficijent iz godine koja prethodi toj godini, a ako nema nijedne godine koja prethodi toj godini, onda se uzima godišnji osobni koeficijent iz godine koja slijedi.

(8) Osiguraniku za kojega nema podataka o plaćama, odnosno osnovicama osiguranja niti za jednu godinu, godišnji osobni koeficijent iznosi 0,5 za svaku punu godinu staža osiguranja, 0,041666 za svaki mjesec staža osiguranja i 0,001388 za svaki dan staža osiguranja.

Obiteljska mirovina

Članak 68. (Uvjeti za obiteljsku mirovinu)

Pravo na obiteljsku mirovinu imaju članovi obitelji umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uvjete za starosnu ili invalidsku mirovinu i članovi obitelji umrlog korisnika starosne ili invalidske mirovine.

Članak 69. (Članovi obitelji umrlog osiguranika)

Članovima obitelji umrlog osiguranika, odnosno korisnika mirovine smatraju se:

  1. a) bračni supružnik (udovica odnosno udovac),
  2. b) razvedeni bračni supružnik, ako mu je pravomoćnom presudom suda dosuđeno pravo na uzdržavanje,
  3. c) dijete, rođeno u braku ili izvan braka, te usvojeno dijete,
  4. d) pastorak, ako ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik mirovine uzdržavao,
  5. e) dijete-unuče bez oba roditelja ako ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik mirovine uzdržavao.

Članak 70. (Uvjeti za obiteljsku mirovinu udovice)

(1) Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu:

  1. a) ako je na dan smrti supruga navršila 50 godina života,
  2. b) ako je na dan smrti supruga bila potpuno nesposobna za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruga,
  3. c) ako je poslije smrti supruga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a ona obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci.

(2) Udovica kojoj pravo na obiteljsku mirovinu ostvarenu sukladno stavku (1) točka c) ovog članka prestane prije navršenih 50 ali poslije navršenih 45 godina života može ponovo ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu kad navrši 50 godina života.

(3) Udovica koja nije ostvarila pravo na obiteljsku mirovinu sukladno stavku (1) točka c) ovog članka, iako je ispunjavala uvjete, može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu i nakon prestanka prava na obiteljsku mirovinu djece, pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom.

(4) Udovica koja u tijeku korištenja prava na obiteljsku mirovinu, ostvarenu sukladno stavku (1) točka c) ovog članka, postane potpuno nesposobna za privređivanje zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.

(5) Udovica koja u tijeku korištenja prava sukladno stavku (1) točka c) ovog članka navrši 50 godina života zadržava pravo na obiteljsku mirovinu.

(6) Udovica koja do smrti supruga nije navršila 50, ali je imala navršenih 45 godina života ima pravo na obiteljsku mirovinu kad navrši 50 godina života.

(7) Udovica koja je do smrti supruga ili do prestanka prava na obiteljsku mirovinu navršila 45 godina života ima pravo na obiteljsku mirovinu prije navršenih 50 godina života, ako postane potpuno nesposobna za privređivanje.

(8) Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu i kad je dijete osiguranika, odnosno korisnika mirovine rođeno 300 dana nakon njegove smrti.

(9) Iznimno od uvjeta propisanih u st. (1) do (8) ovog članka, udovica poginulog branitelja odnosno šehida, ima pravo na obiteljsku mirovinu kad navrši 45 godina života.

Članak 71. (Uvjeti za obiteljsku mirovinu udovca)

(1) Udovac ima pravo na obiteljsku mirovinu:

  1. a) ako je na dan smrti supruge navršio 60 godina života,
  2. b) ako je na dan smrti supruge bio potpuno nesposoban za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruge,
  3. c) ako je poslije smrti supruge ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a on obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci.

(2) Udovac kojemu pravo na obiteljsku mirovinu ostvarenu prema odredbama stavka (1) točka c) ovog članka prestane prije navršenih 60, ali poslije navršenih 55 godina života može ponovo ostvariti pravo kad navrši 60 godina života.

(3) Udovac koji nije ostvario pravo na obiteljsku mirovinu sukladno stavku (1) točka c) ovog članka, iako je ispunjavao uvjete, može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu i nakon prestanka prava na obiteljsku mirovinu djece, pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom.

(4) Udovac koji u tijeku korištenja prava na obiteljsku mirovinu ostvarenu sukladno stavku (1) točka c) ovog članka postane potpuno nesposoban za privređivanje zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.

(5) Udovac koji u tijeku korištenja prava sukladno stavku (1) točka c) ovog članka navrši 60 godina života zadržava pravo na obiteljsku mirovinu.

(6) Udovac koji do smrti supruge nije navršio 60, ali je imao navršenih 55 godina života ima pravo na obiteljsku mirovinu kad navrši 60 godina života.

(7) Udovac koji je do smrti supruge ili do prestanka prava na obiteljsku mirovinu navršio 55 godina života ima pravo na obiteljsku mirovinu prije navršenih 60 godina života, ako postane potpuno nesposoban za privređivanje.

(8) Iznimno od uvjeta propisanih u st. (1) do (7) ovog članka, udovac poginule braniteljice, odnosno šehida – žene, ima pravo na obiteljsku mirovinu kad navrši 60 godina života.

Članak 72. (Uvjeti za obiteljsku mirovinu supružnika iz razvedenog braka)

Pravo na obiteljsku mirovinu ima i supružnik iz razvedenog braka, ako mu je pravomoćnom sudskom presudom dosuđeno pravo na uzdržavanje te ako ispunjava uvjete iz ovog Zakona.

Članak 73. (Uvjeti za obiteljsku mirovinu djeteta)

(1) Dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu do navršenih 15 godina života.

(2) Poslije navršenih 15 godina života, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu do završetka redovitog školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života.

(3) Redovitim školovanjem, u smislu ovog Zakona, ne smatra se školovanje u školi istog ili nižeg stupnja obrazovanja od škole koju je dijete završilo.

(4) Dijete kod kojega nastupi nesposobnost za samostalan život i rad prije 15. godine života ima pravo na obiteljsku mirovinu dok ta nesposobnost traje.

(5) Dijete kod kojega nesposobnost za privređivanje nastupi poslije 15. godine života, a prije smrti osiguranika odnosno korisnika mirovine ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je osiguranik odnosno korisnik mirovine uzdržavao do svoje smrti.

(6) Dijete kod kojega u tijeku korištenja prava na obiteljsku mirovinu nastupi nesposobnost za samostalan život i rad ili nesposobnost za privređivanje zadržava pravo na mirovinu dok ta nesposobnost traje.

(7) Nesposobnost za samostalan život i rad postoji kad se osoba zbog vrste i težine tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili vrste i težine psihičke bolesti ne može osposobiti za obavljanje najjednostavnijih poslova.

Članak 74. (Uzdržavani član obitelji i obiteljsko domaćinstvo)

(1) Osiguranik, odnosno korisnik mirovine uzdržavao je člana obitelji ako prosječni mjesečni prihod člana obiteljskog domaćinstva podnositelja zahtjeva za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu, u godini u kojoj je nastupila smrt osiguranika odnosno korisnika mirovine, ne prelazi iznos najniže mirovine u Federaciji iz prethodne godine, određene sukladno ovom Zakonu.

(2) Obiteljskim domaćinstvom sukladno stavku (1) ovog članka smatraju se supružnici i njihova djeca (rođena u braku i izvan braka, usvojena, pastorci i unučad koje je uzdržavao).

Članak 75. (Način utvrđivanja obiteljske mirovine)

(1) Obiteljska mirovina poslije smrti osiguranika određuje se od invalidske mirovine koja bi mu pripadala na dan smrti, a u postotku koji se utvrđuje prema broju članova obitelji koji imaju pravo na mirovinu.

(2) Obiteljska mirovina poslije smrti korisnika starosne ili invalidske mirovine određuje se od mirovine koja je pripadala korisniku na dan smrti, a u postotku koji se utvrđuje prema broju članova obitelji koji imaju pravo na mirovinu.

Članak 76. (Iznosi obiteljske mirovine)

(1) U ovisnosti o broju članova obitelji koji ostvaruju pravo, obiteljska mirovina iznosi:

  1. a) za jednog člana 70% od mirovine od koje se određuje,
  2. b) za dva člana 80% od mirovine od koje se određuje,
  3. c) za tri člana 90% od mirovine od koje se određuje i
  4. d) za četiri i više članova 100% od mirovine od koje se određuje.

(2) Dijete, odnosno djeca bez oba roditelja imaju pravo na obiteljsku mirovinu u punom iznosu koji bi pripadao osiguraniku, odnosno korisniku mirovine, ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.

Članak 77. (Dijeljenje obiteljske mirovine)

Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju supružnik umrlog osiguranika, odnosno korisnika mirovine i razvedeni supružnik kome je dosuđeno pravo na uzdržavanje, obiteljska mirovina određuje se u visini koja pripada za jednog člana obitelji i dijeli se na jednake dijelove.

Invalidska mirovina

Članak 58. (Uvjeti za invalidsku mirovinu)

(1) Osiguranik, kod kojega je utvrđena I. kategorija invalidnosti stječe pravo na invalidsku mirovinu:

  1. a) ako je invalidnost prouzročena ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira na dužinu mirovinskog staža;
  2. b) ako je invalidnost prouzročena ozljedom izvan rada ili bolešću, pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navršen mirovinski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu razdoblja od navršenih najmanje 20 godina života do dana nastanka invalidnosti (u daljnjem tekstu: radni vijek), računajući radni vijek na pune godine.

(2) Osiguranik kod kojega je utvrđena I. kategorija invalidnosti do navršene 30. godine života stječe pravo na invalidsku mirovinu ako je invalidnost prouzročena ozljedom izvan rada ili bolešću, pod uvjetom da prije nastanka invalidnosti ima navršen mirovinski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu staža osiguranja.

(3) Osiguraniku iz st. (1) i (2) ovog članka koji je bio na redovitom školovanju i takvim školovanjem stekao višu ili visoku stručnu spremu, radni vijek se računa od 22 godine života, ako je stekao višu stručnu spremu, odnosno od 25 godina, ako je stekao visoku stručnu spremu.

Članak 59. (Odlučivanje o pravu iz mirovinskog i invalidskog osiguranja)

Kada je za rješavanje o pravu iz mirovinskog i invalidskog osiguranja potrebno utvrditi invalidnost i potpunu nesposobnost za privređivanje, nositelj osiguranja donosi rješenje o pravima po osnovi tih činjenica utvrđenih na temelju nalaza, ocjene i mišljenja Instituta.

Članak 60. (Način određivanja invalidske mirovine)

Invalidska mirovina se određuje na isti način kao i starosna mirovina.

Članak 61. (Najniži iznos invalidske mirovine)

Osiguraniku koji ima manje od 15 godina staža osiguranja invalidska mirovina se određuje za staž osiguranja od 15 godina, koja ne može biti manja od iznosa najniže mirovine određene sukladno ovom Zakonu.

Članak 62. (Invalidska mirovina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti)

Osiguraniku kod kojega je invalidnost prouzročena ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću invalidska mirovina se određuje za staž osiguranja od 40 godina.

Članak 63. (Određivanje invalidske mirovine prouzročene kombiniranim uzrocima invalidnosti)

(1) Osiguraniku koji ispunjava uvjet za invalidsku mirovinu u pogledu mirovinskog staža i kod kojega je invalidnost prouzročena djelomice ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, a djelomice ozljedom izvan rada ili bolešću određuje se jedna invalidska mirovina koja se sastoji od dijela određenog na osnovi ozljede na radu ili profesionalne bolesti i dijela na osnovi ozljede izvan rada ili bolesti, prema njihovom utjecaju na ukupnu invalidnost.

(2) Mirovina određena na način iz stavka (1) ovog članka ne može iznositi više od mirovine koja bi pripadala osiguraniku za 40 godina mirovinskog staža.

Članak 64. (Posebni slučajevi utvrđivanja osobnog koeficijenta)

Osiguraniku koji do nastanka invalidnosti ima plaće, odnosno osnovice osiguranja samo u kalendarskoj godini u kojoj je invalidnost nastala, osobni koeficijent utvrđuje se tako što se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica osiguranja ostvarenih za pune mjesece u toj godini podijeli s ukupnim iznosom prosječnih plaća u Federaciji u istom razdoblju.

Članak 65. (Utvrđivanje koeficijenta u slučaju kada nije ostvarena plaća)

Osiguraniku koji do nastanka invalidnosti nije ostvario plaću ni za jedan mjesec, osobni koeficijent utvrđuje se tako što se mjesečna plaća koja bi mu pripadala za radno mjesto na kojem je radio na dan nastanka invalidnosti podijeli s prosječnom plaćom u Federaciji za taj mjesec.

Članak 66. (Godišnji osobni koeficijent za invalidsku mirovinu osiguranika u određenim okolnostima)

Osobi koja ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu kao osiguranik iz članka 17. ovog Zakona godišnji osobni koeficijent ne može biti manji od 0,5.

Tjelesna onesposobljenost

Članak 67. (Tjelesna onesposobljenost)

(1) Tjelesna onesposobljenost postoji kada je osiguranik pretrpio gubitak, ozbiljnu ozljedu ili značajnu onesposobljenost organa ili dijelova tijela što pogoršava prirodnu aktivnost organizma i zahtijeva veći napor za zadovoljavanje životnih potreba, bez obzira je li na taj način prouzročena invalidnost ili ne.

(2) Pravo na novčanu naknadu zbog tjelesne onesposobljenosti stječe osiguranik čija je tjelesna onesposobljenost u iznosu od najmanje 30% nastala kao rezultat ozljede na radu ili bolesti uzrokovane radom.

(3) Vrste tjelesne onesposobljenosti na temelju kojih se stječe pravo na novčanu naknadu kao i postotak takve onesposobljenosti utvrđuju se zakonom.

(4) Osnovica za novčanu naknadu za tjelesnu onesposobljenost je najniži iznos mirovine utvrđen sukladno ovom Zakonu.

(5) Novčana naknada za tjelesnu onesposobljenost se utvrđuje prema postotku tjelesne onesposobljenosti i izražava se u odgovarajućem postotku od osnovice te iznosi:

 

(6) Osiguranik ima pravo na novčanu naknadu od trenutka nastupanja tjelesne onesposobljenosti ukoliko je zahtjev za naknadu podnesen u roku od tri mjeseca od dana nastupanja tjelesne onesposobljenosti. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka predviđenog razdoblja, osiguranik ima pravo na novčanu naknadu od prvog dana u mjesecu nakon podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unatrag.

(7) Ako je osiguranik za isti slučaj tjelesne onesposobljenosti stekao pravo na novčanu naknadu i na temelju ovog Zakona i na temelju drugih propisa, u tom slučaju može po vlastitom izboru koristiti bilo koji od ova dva temelja za naknadu.

Vrste osiguranja

Obvezno osiguranje

Članak 9. (Osoba osigurana u obveznom i dragovoljnom osiguranju)

Osiguranik je, sukladno ovom Zakonu, osoba osigurana na obvezno mirovinsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: osiguranik u obveznom osiguranju) i osoba osigurana na dragovoljno mirovinsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: osiguranik u dragovoljnom osiguranju).

Članak 10. (Osiguranik u obveznom osiguranju)

(1) Osiguranik u obveznom osiguranju je:

  1. a) osoba zaposlena na temelju ugovora o radu ili drugog akta poslodavca (u daljnjem tekstu: osiguranik zaposlenik),
  2. b) osoba koja obavlja samostalnu djelatnost (u daljnjem tekstu: osiguranik samostalnih djelatnosti),
  3. c) osoba koja obavlja vjersku službu (u daljnjem tekstu: osiguranik vjerski službenik) i
  4. d) osoba koja obavlja poljoprivrednu djelatnost (u daljnjem tekstu: osiguranik poljoprivrednik).

(2) Ako osoba istovremeno ispunjava uvjete za osiguranje po više osnova iz stavka (1) ovog članka, osnova osiguranja određuje se na taj način što postojanje osnove osiguranja po prethodnoj točki isključuje osnovu osiguranja iz naredne točke.

Članak 11. (Osiguranik zaposlenik)

Osiguranik zaposlenik je:

  1. a) osoba zaposlena u gospodarskom društvu, tijelu uprave, javnoj ustanovi ili drugoj organizaciji na teritoriju Federacije,
  2. b) osoba zaposlena u institucijama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH) i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt), s prebivalištem na teritoriju Federacije,
  3. c) profesionalna vojna osoba zaposlena u Ministarstvu obrane BiH i Oružanim snagama BiH, s prebivalištem na teritoriju Federacije,
  4. d) osoba zaposlena u Brčko Distriktu ili institucijama BiH s prebivalištem u Brčko Distriktu, ako je prijavljena u Jedinstveni sustav registracije, kontrole i naplate doprinosa Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Jedinstveni sustav),
  5. e) osoba zaposlena kod osiguranika iz članka 12. točka a) ovog Zakona ili kod nositelja poljoprivrednog gazdinstva,
  6. f) osoba koja profesionalno obavlja javnu dužnost, ako za obavljanje te dužnosti ostvaruje plaću,
  7. g) zaposlena osoba upućena na rad u inozemstvo, pod uvjetom da nije obvezno osigurana po propisima države u koju je upućena na rad, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno,
  8. h) državljanin BiH koji je na teritoriju BiH zaposlen kod međunarodnih organizacija, diplomatskih ili konzularnih predstavništava, stranih pravnih ili fizičkih osoba, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno,
  9. i) strani državljanin i osoba bez državljanstva koji su na teritoriju BiH zaposleni kod stranih pravnih ili fizičkih osoba, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno, kao i kod međunarodnih organizacija, diplomatskih ili konzularnih predstavništava, ako je takvo osiguranje predviđeno međunarodnim ugovorom,
  10. j) osoba koja sukladno zakonu obavlja privremene i povremene poslove sukladno propisima o radu.

Članak 12. (Osiguranik samostalnih djelatnosti)

Osiguranik samostalnih djelatnosti je:       

  1. a) osoba koja sukladno zakonu obavlja obrtničku djelatnost, odnosno obavlja gospodarsku djelatnost proizvodnjom, prometom i pružanjem usluga na tržištu radi stjecanja dobiti,
  2. b) osoba koja sukladno posebnim propisima, samostalno u vidu zanimanja obavlja profesionalnu djelatnost,
  3. c) član gospodarskog društva ili druge organizacije koji za svoj rad prima ugovorenu naknadu (u daljnjem tekstu: ugovorena naknada),
  4. d) član tijela upravljanja ili tijela nadzora, koji za svoj rad prima ugovorenu naknadu,
  5. e) osoba koja obavlja poslove temeljem ugovora o djelu, autorskog ili drugog ugovora i za izvršeni posao ostvaruje ugovorenu naknadu,
  6. f) osoba izabrana ili imenovana na javnu dužnost, ako za obavljanje te dužnosti ostvaruje naknadu,
  7. g) vrhunski sportaši, ako nisu osigurani po drugoj osnovi.

Članak 13. (Osiguranik vjerski službenik)

Osiguranik vjerski službenik je osoba koja obavlja vjersku službu na temelju postavljenja od strane mjerodavne crkve i vjerske zajednice upisane u jedinstveni Registar vjerskih zajednica koji vodi mjerodavno ministarstvo, a koja nije osigurana po drugoj osnovi.

Članak 14. (Osiguranik poljoprivrednik)

Osiguranik poljoprivrednik je osoba koja obavlja poljoprivrednu proizvodnju i koja je upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao nositelj poljoprivrednog gazdinstva, koja ima opću zdravstvenu sposobnost i koja nije obvezno osigurano po drugoj osnovi.

Članak 15. (Osiguranik nezaposlena osoba)

Osiguranikom u obveznom osiguranju smatra se i osoba za koju je po propisima kojima se reguliraju prava nezaposlenih osoba uplaćen doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: doprinos).

Članak 16. (Stjecanje statusa osiguranika)

Status osiguranika u obveznom osiguranju stječe se podnošenjem prijave u Jedinstveni sustav koju je podnio obveznik uplate doprinosa, a prestaje podnošenjem odjave.

Dragovoljno osiguranje

Članak 19. (Osiguranik u dragovoljnom osiguranju)

Osoba koja nije osiguranik u obveznom osiguranju može se osigurati na dragovoljno osiguranje pod uvjetima, u opsegu i na način predviđen ovim Zakonom, ako ima prebivalište na teritoriju Federacije ili teritoriju Brčko Distrikta, ima opću zdravstvenu sposobnost, ako je starija od 15 godina, a najkasnije do navršene 65. godine, te ako je državljanin Bosne i Hercegovine.

Mirovinski staž

Mirovinski staž

POGLAVLJE I. STAŽ OSIGURANJA

Članak 22. (Mirovinski staž)

Mirovinski staž na temelju kojeg se ostvaruju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja obuhvaća staž osiguranja i poseban staž, kao i vrijeme koje se računa u mirovinski staž po propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog Zakona, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 23. (Staž osiguranja)

Pod stažem osiguranja podrazumijeva se staž osiguranja s efektivnim trajanjem i staž osiguranja s uvećanim trajanjem.

Članak 24. (Staž osiguranja s efektivnim trajanjem)

U staž osiguranja s efektivnim trajanjem računa se vrijeme koje je osiguranik, poslije 15. godine života, proveo u obveznom ili dragovoljnom osiguranju, za koje je uplaćen doprinos.

Članak 25. (Računanje staža osiguranja s efektivnim trajanjem)

(1) Osiguraniku u obveznom osiguranju u staž osiguranja s efektivnim trajanjem računa se vrijeme provedeno na radu s punim radnim vremenom, sukladno propisima o radu.

(2) Kao vrijeme provedeno na radu s punim radnim vremenom podrazumijeva se i vrijeme koje je osiguranik proveo na radu s nepunim radnim vremenom, ako je radno vrijeme, sukladno propisima o radu, izjednačeno s punim radnim vremenom.

Članak 26. (Posebni slučajevi računanja staža osiguranja s efektivnim trajanjem)

(1) Vrijeme koje je osiguranik u obveznom osiguranju proveo na radu sa nepunim radnim vremenom, sukladno propisima o radu, računa se u staž osiguranja s efektivnim trajanjem razmjerno radnom vremenu provedenom na radu u odnosu na puno radno vrijeme.

(2) Vrijeme provedeno na radu na sezonskim poslovima sukladno propisima o radu, s radnim vremenom duljim od punog radnog vremena, računa se u staž osiguranja s efektivnim trajanjem tako što se preračunava na puno radno vrijeme.

Članak 27. (Preračun ugovorene naknade u staž osiguranja)

(1) Osiguraniku iz članka 12. toč. c), d), e) i f) ovog Zakona staž osiguranja računa se prema ostvarenoj ugovorenoj naknadi za koju je uplaćen doprinos.

(2) Osiguraniku iz stavka (1) ovog članka staž osiguranja s efektivnim trajanjem izražen u mjesecima utvrđuje se tako što se iznos ugovorene naknade s porezima i doprinosima, tj. bruto iznos ugovorene naknade isplaćene u tijeku godine, podijeli sa prosječnom mjesečnom bruto plaćom u Federaciji ostvarenom u prethodnoj godini, pod uvjetom da su porezi i doprinosi uplaćeni kao za osobe iz čl. 10. i 11. ovog Zakona.

Članak 28. (Staž osiguranja nezaposlenih osoba)

U staž osiguranja s efektivnim trajanjem računa se vrijeme za koje je nezaposlenoj osobi sukladno propisima kojima se reguliraju prava nezaposlenih osoba uplaćen doprinos.

Članak 29. (Maksimalan iznos staža osiguranja s efektivnim trajanjem)

Staž osiguranja s efektivnim trajanjem ostvaren po svim osnovama utvrđenim ovim Zakonom može iznositi najviše 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini.

Članak 30. (Računanje i stupanj uvećanja staža osiguranja)

(1) U staž osiguranja s uvećanim trajanjem računa se vrijeme u kojem je osiguranik radio na naročito teškom, opasnom i po zdravlje štetnom radnom mjestu, odnosno poslu, kao i na radnom mjestu, odnosno poslu na kojem osiguranik poslije navršenja određenih godina života ne može uspješno obavljati svoju profesionalnu djelatnost i za koje je, pored doprinosa za staž osiguranja s efektivnim trajanjem, plaćen doprinos razmjerno stupnju uvećanja staža.

(2) Stupanj uvećanja staža osiguranja iz stavka (1) ovog članka zavisi od težine, opasnosti i štetnosti rada, odnosno od prirode posla, a može iznositi najviše 50%.

Članak 31. (Radna mjesta na koja se primjenjuje staž osiguranja s uvećanim trajanjem)

(1) Kao radno mjesto, odnosno posao na kojem je rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje (radno mjesto s naročito povećanim rizikom) može se utvrditi radno mjesto, odnosno posao na kojem postoje sljedeći uvjeti:

  1. a) da u vezi s obavljanjem posla postoje štetni utjecaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika i pored toga što su primijenjene sve opće i posebne mjere zaštite i zdravlja na radu utvrđene propisima, kao i druge preventivne mjere koje mogu utjecati na otklanjanje i smanjivanje štetnih utjecaja i
  2. b) da se posao obavlja u uvjetima štetnih utjecaja u neprekidnom tijeku procesa rada.

(2) Kao radno mjesto, odnosno posao na kojem osiguranik poslije određenih godina života ne može uspješno obavljati svoju profesionalnu djelatnost, može se utvrditi radno mjesto, odnosno posao u onim zanimanjima u kojima, zbog prirode i težine posla, fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju dalje uspješno obavljanje te profesionalne djelatnosti.

Članak 32. (Računanje staža osiguranja s uvećanim trajanjem)

(1) Osiguraniku iz članka 30. ovog Zakona staž osiguranja računa se s uvećanim trajanjem samo za vrijeme koje je radio puno radno vrijeme, tj. koje je efektivno proveo na radu, ukoliko drugim propisom nije drukčije određeno.

(2) Kao puno radno vrijeme računa se i nepuno radno vrijeme iz članka 25. stavak (2) ovog Zakona.

(3) Kao vrijeme efektivno provedeno na radu smatra se i vrijeme koje je osiguranik proveo na godišnjem odmoru i plaćenom dopustu, sukladno zakonu.

Članak 33. (Postupak utvrđivanja radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem)

(1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem i stupanj uvećanja staža po toj osnovi, izuzev radnih mjesta iz članka 34. ovog Zakona, pravilnikom utvrđuje Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a na prijedlog nositelja osiguranja.

(2) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem Ministarstvo utvrđuje po prethodno pribavljenom mišljenju odgovarajućih stručnih i znanstvenih organizacija.

(3) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem koja nisu utvrđena Pravilnikom iz stavka (1) ovog članka, utvrđuju se po prijedlogu poslodavca,

inspektora rada ili sindikata, a na temelju analize i mišljenja o ispunjenosti uvjeta za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem.

(4) Analizu i mišljenje o ispunjenosti uvjeta za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem daje: stručna ovlaštena organizacija ili institucija predviđena propisima iz oblasti zaštite na radu, koja mora ispunjavati uvjete u pogledu kadra i tehničke opremljenosti i mjerodavno inspekcijsko ili drugo zakonom određeno tijelo koji vrši nadzor nad općim i posebnim mjerama zaštite na radu sukladno propisima o zaštiti na radu kao i drugim mjerama koje mogu utjecati na otklanjanje i smanjenje štetnih utjecaja.

(5) Postupak utvrđivanja i postupak revizije radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem, vrste rizika kod kojih se može uvećavati staž, neophodnu dokumentaciju za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem, uređuje Ministarstvo, na prijedlog nositelja osiguranja.

Članak 34. (Posebni propisi za staž osiguranja s uvećanim trajanjem)

Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem i stupanj uvećanja staža po toj osnovi za određene kategorije osiguranika mogu se urediti i drugim županijskim, federalnim ili državnim zakonom.

Članak 35. (Revizija radnih mjesta za staž osiguranja s uvećanim trajanjem)

(1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem, kao i stupanj uvećanja staža osiguranja podliježu reviziji.

(2) Pod revizijom radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem i revizijom stupnja uvećanja staža osiguranja smatra se ponovna ocjena postojanja uvjeta iz članka 30. ovog Zakona.

(3) Revizija radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem i revizija stupnja uvećanja staža vrši se na način i u postupku po kojima se vrši njihovo utvrđivanje.

(4) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem, kao i stupanj uvećanja staža osiguranja podliježu reviziji najkasnije u roku od pet godina od dana utvrđivanja.

(5) Ukoliko ovlašteni podnositelj zahtjeva iz članka 33. stavak (3) ovog Zakona ne pokrene postupak revizije u roku iz stavka (4) ovog članka, računanje staža osiguranja s uvećanim trajanjem prestaje istekom tog roka.

POGLAVLJE II. POSEBAN STAŽ

Članak 36. (Poseban staž)

(1) Osobama koje su sudjelovale u pripremama za obranu BiH, odnosno koje su sudjelovale u obrani BiH kao pripadnici Armije Republike BiH, odnosno Hrvatskog vijeća obrane i tijela unutarnjih poslova, sukladno propisima koji su se na njih odnosili prije stupanja na snagu ovog Zakona, u mirovinski staž, kao poseban staž u dvostrukom trajanju, računa se vrijeme koje su proveli u pripremama za obranu, odnosno u obrani BiH u razdoblju od 18. rujna 1991. do 23. prosinca 1995., sukladno propisima o kriterijima, načinu i postupku priznavanja i izdavanja uvjerenja na temelju kojih se ovo vrijeme priznaje u mirovinski staž kao poseban staž.

(2) U proračunu Federacije osiguravaju se sredstva za pokriće dijela visine mirovine po osnovi priznatog staža iz stavka (1) ovog članka i to za mirovine ostvarene po zakonu.

Članak 37. (Odnos posebnog staža i staža osiguranja)

Poseban staž iz članka 36. ovog Zakona ne čini staž osiguranja, bez obzira na to da li je unesen u matičnu evidenciju nositelja osiguranja.

Članak 38. (Uračunavanje posebnog staža)

(1) Poseban staž iz članka 36. stavak (1) ovog Zakona uračunat će se u mirovinski staž samo uz pisanu suglasnost osobe na koju se taj staž odnosi.

(2) Osobama iz članka 36. stavak (1) ovog Zakona, koje su pravomoćnom presudom osuđene zbog kaznenog djela ratnog zločina, poseban staž iz članka 36. stavak (1) ovog Zakona ne računa se u mirovinski staž.

 

 

Utvrđivanje iznosa mirovine

Način utvrđivanja mirovina

Članak 43. (Visina starosne mirovine)

Visina starosne mirovine određuje se tako što se osobni bodovi osiguranika pomnože s vrijednošću općeg boda na dan ostvarivanja prava.

Članak 44. (Osobni bodovi osiguranika)

(1) Ukupni osobni bodovi osiguranika utvrđuju se kao zbroj osobnih bodova na osnovi staža osiguranja i osobnih bodova na osnovi posebnog staža iz stavka (5) ovog članka.

(2) Osobni bodovi na osnovi staža osiguranja dobiju se množenjem osobnog koeficijenta osiguranika i njegovog staža osiguranja.

(3) Za određivanje osobnih bodova osiguranika, mirovinski staž može iznositi i više od 40 godina.

(4) Radi određivanja osobnih bodova osiguranika, mirovinski staž se iskazuje brojčano, a utvrđuje se tako da se svaka godina računa kao 1, svaki mjesec kao 0,083333, a svaki dan kao 0,002777.

(5) Osobama iz članka 36. ovog Zakona, prilikom izračuna mirovine po ovom Zakonu, osobni bodovi za svaku godinu posebnog staža iznose 0,5 bodova, za priznatu punu godinu ostvarenog posebnog staža, za svaki mjesec iznose 0,041666 boda, a za svaki dan iznose 0,001388 boda.

(6) Kao jedan mjesec, u skladu sa st. (3), (4) i (5) ovog članka, računa se 30 dana.

Članak 45. (Osobni koeficijent osiguranika)

(1) Osobni koeficijent osiguranika utvrđuje se tako što se zbroj godišnjih osobnih koeficijenata podijeli s razdobljem za koje su obračunati.

(2) Razdoblje za koje su obračunati godišnji osobni koeficijenti utvrđuje se sukladno čl. 44. st. (4) i (5) ovog Zakona.

Članak 46. (Godišnji osobni koeficijent osiguranika)

(1) Godišnji osobni koeficijent utvrđuje se tako što se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica osiguranja osiguranika, počev od 1. siječnja 1970. godine, izuzimajući godinu ostvarivanja prava i 1992., 1993., 1994. i 1995. godinu, za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom u SR BiH, odnosno u Federaciji za istu kalendarsku godinu.

(2) Za godinu ostvarivanja prava ne utvrđuje se godišnji osobni koeficijent, osim u slučaju kad se pravo na mirovinu ostvaruje samo na temelju tog staža osiguranja.

(3) Pod ukupnim iznosom plaća, odnosno osnovica osiguranja podrazumijeva se ukupan godišnji iznos plaća, osnovica osiguranja, novčanih i nenovčanih prihoda i naknada koje je osiguranik ostvario, na koje je obračunat i uplaćen doprinos.

(4) Ako su plaće, odnosno osnovice osiguranja unesene u matičnu evidenciju nositelja osiguranja u neto iznosu, onda se dijele s prosječnom godišnjom neto plaćom u SR BiH, odnosno Federaciji, a ako su unesene u bruto iznosu, onda se dijele s prosječnom godišnjom bruto plaćom.

(5) Godišnji osobni koeficijent može iznositi najviše pet.

(6) Podatak o prosječnoj godišnjoj plaći u Federaciji objavljuje Federalni zavod za statistiku.

(7) Osiguraniku za kojega nema podataka o plaćama, odnosno osnovicama osiguranja za pojedine godine, kao godišnji osobni koeficijent za te godine uzima se godišnji osobni koeficijent iz godine koja prethodi toj godini, a ako nema nijedne godine koja prethodi toj godini, onda se uzima godišnji osobni koeficijent iz godine koja slijedi.

(8) Osiguraniku za kojega nema podataka o plaćama, odnosno osnovicama osiguranja niti za jednu godinu, godišnji osobni koeficijent iznosi 0,5 za svaku punu godinu staža osiguranja, 0,041666 za svaki mjesec staža osiguranja i 0,001388 za svaki dan staža osiguranja.

Članak 47. (Vrijednost općeg boda)

Vrijednost općeg boda na dan stupanja na snagu ovog Zakona iznosi 14.00 KM.

Članak 60. (Način određivanja invalidske mirovine)

Invalidska mirovina se određuje na isti način kao i starosna mirovina.

Članak 61. (Najniži iznos invalidske mirovine)

Osiguraniku koji ima manje od 15 godina staža osiguranja invalidska mirovina se određuje za staž osiguranja od 15 godina, koja ne može biti manja od iznosa najniže mirovine određene sukladno ovom Zakonu.

Članak 62. (Invalidska mirovina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti)

Osiguraniku kod kojega je invalidnost prouzročena ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću invalidska mirovina se određuje za staž osiguranja od 40 godina.

Članak 63. (Određivanje invalidske mirovine prouzročene kombiniranim uzrocima invalidnosti)

(1) Osiguraniku koji ispunjava uvjet za invalidsku mirovinu u pogledu mirovinskog staža i kod kojega je invalidnost prouzročena djelomice ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, a djelomice ozljedom izvan rada ili bolešću određuje se jedna invalidska mirovina koja se sastoji od dijela određenog na osnovi ozljede na radu ili profesionalne bolesti i dijela na osnovi ozljede izvan rada ili bolesti, prema njihovom utjecaju na ukupnu invalidnost.

(2) Mirovina određena na način iz stavka (1) ovog članka ne može iznositi više od mirovine koja bi pripadala osiguraniku za 40 godina mirovinskog staža.

Članak 64. (Posebni slučajevi utvrđivanja osobnog koeficijenta)

Osiguraniku koji do nastanka invalidnosti ima plaće, odnosno osnovice osiguranja samo u kalendarskoj godini u kojoj je invalidnost nastala, osobni koeficijent utvrđuje se tako što se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica osiguranja ostvarenih za pune mjesece u toj godini podijeli s ukupnim iznosom prosječnih plaća u Federaciji u istom razdoblju.

Članak 65. (Utvrđivanje koeficijenta u slučaju kada nije ostvarena plaća)

Osiguraniku koji do nastanka invalidnosti nije ostvario plaću ni za jedan mjesec, osobni koeficijent utvrđuje se tako što se mjesečna plaća koja bi mu pripadala za radno mjesto na kojem je radio na dan nastanka invalidnosti podijeli s prosječnom plaćom u Federaciji za taj mjesec.

Članak 66. (Godišnji osobni koeficijent za invalidsku mirovinu osiguranika u određenim okolnostima)

Osobi koja ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu kao osiguranik iz članka 17. ovog Zakona godišnji osobni koeficijent ne može biti manji od 0,5.

Članak 75. (Način utvrđivanja obiteljske mirovine)

(1) Obiteljska mirovina poslije smrti osiguranika određuje se od invalidske mirovine koja bi mu pripadala na dan smrti, a u postotku koji se utvrđuje prema broju članova obitelji koji imaju pravo na mirovinu.

(2) Obiteljska mirovina poslije smrti korisnika starosne ili invalidske mirovine određuje se od mirovine koja je pripadala korisniku na dan smrti, a u postotku koji se utvrđuje prema broju članova obitelji koji imaju pravo na mirovinu.

Članak 76. (Iznosi obiteljske mirovine)

(1) U ovisnosti o broju članova obitelji koji ostvaruju pravo, obiteljska mirovina iznosi:

  1. a) za jednog člana 70% od mirovine od koje se određuje,
  2. b) za dva člana 80% od mirovine od koje se određuje,
  3. c) za tri člana 90% od mirovine od koje se određuje i
  4. d) za četiri i više članova 100% od mirovine od koje se određuje.

(2) Dijete, odnosno djeca bez oba roditelja imaju pravo na obiteljsku mirovinu u punom iznosu koji bi pripadao osiguraniku, odnosno korisniku mirovine, ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.

Članak 77. (Dijeljenje obiteljske mirovine)

Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju supružnik umrlog osiguranika, odnosno korisnika mirovine i razvedeni supružnik kome je dosuđeno pravo na uzdržavanje, obiteljska mirovina određuje se u visini koja pripada za jednog člana obitelji i dijeli se na jednake dijelove.

Prava

Ostvarivanje prava

Članak 83.(Trenutak ostvarivanja prava)

Pravo na starosnu i invalidsku mirovinu osigurava se nakon prestanka osiguranja.

Članak 84. (Nemogućnost prelaska starosne u invalidsku mirovinu)

Promjene u zdravstvenom stanju korisnika starosne mirovine koji stekne status osiguranika, nakon ostvarivanja prava na mirovinu, bez obzira na uzrok, ne mogu biti razlog za ponovno priznavanje prava na mirovinu po osnovu nastale invalidnosti.

Članak 85. (Nemogućnost ostvarivanja prava po osnovu promijenjene radne sposobnosti)

Prava na temelju promijenjene radne sposobnosti ne osiguravaju se osiguraniku koji ispuni jedan od uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu ili koji ispuni uvjete za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu.

Članak 86. (Posebni slučajevi sankcija u vezi sa pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju)

Pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ne osigurava se osiguraniku koji bez opravdanog razloga ne počne sa prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom u određenom roku ili koji neopravdano prekine započetu prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.

Članak 87. (Izuzeci kod ostvarivanja prava na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti)

Osiguraniku iz članka 12. toč. c), d) i e) ovog zakona ne osiguravaju se prava na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti u vezi sa poslovima za koje ostvaruje ugovorenu naknadu.

Članak 88. (Dragovoljno osiguranje i prava na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti)

Osiguraniku u dragovoljnom osiguranju ne osiguravaju se prava na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti.

Članak 89. (Odnos prava na obiteljsku mirovinu i obveznog osiguranja)

Pravo na obiteljsku mirovinu osigurava se članu obitelji umrlog osiguranika, odnosno korisnika mirovine koji nije u obveznom osiguranju.

Članak 90. (Izuzeci od ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu)

(1) Pravo na obiteljsku mirovinu ne može ostvariti i koristiti član obitelji koji je namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika mirovine i za takvo kazneno djelo je osuđen pravomoćnom presudom na kaznu zatvora.

(2) Član obitelji umrlog osiguranika ili korisnika mirovine, koji se namjerno onesposobio za rad radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, ne može po tom temelju steći pravo na obiteljsku mirovinu.

Članak 91. (Obiteljska mirovina i zaključenje braka)

Ukoliko korisnik starosne ili invalidske mirovine zaključi brak sa navršenih 65 godina života, pravo na obiteljsku mirovinu osigurava se bračnom supružniku pod uvjetom da je brak trajao najmanje tri godine ili da imaju zajedničko dijete.

Članak 92. (Status osiguranika po ranijim propisima)

Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja osiguravaju se i osobi koja nema status osiguranika po ovom zakonu, ali je taj status imalo po ranijim propisima, ukoliko ispunjava uvjete za ostvarivanje prava propisana ovim zakonom.

POGLAVLJE IX. PRAVO NA MIROVINU POVRATNIKA U FEDERACIJU

Članak 93. (Pravo na mirovinu povratnika)

(1) Povratnici iz Republike Srpske u Federaciju koji su bili korisnici mirovina ostvarenih u Društvenom fondu za mirovinsko i invalidsko osiguranje Bosne i Hercegovine Sarajevo i kojima je isplata mirovina vršena na teritoriju današnje Federacije do 30. travnja 1992. godine, od dana podnošenja zahtjeva imaju pravo na mirovinu kod nositelja osiguranja u Federaciji.

(2) Pravo iz stavka (1) ovog članka mogu ostvariti osobe koje su se vratile u Federaciju i koje su stekle status povratnika u smislu Zakona o raseljenim osobama i povratnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 15/05).

(3) Korisnici mirovina iz st. (1) i (2) ovog članka, kojima je nakon povratka iz Republike Srpske u Federaciju, nositelj osiguranja priznao pravo na isplatu mirovine, zadržavaju pravo na isplatu mirovine i u slučaju ako se kasnije odsele u inozemstvo.

 

 

Članak 94. (Načelo dvostupnosti i sudske zaštite)

U postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja osigurava se dvostupnost rješavanja kod nositelja osiguranja, kao i sudska zaštita prava.

Članak 95. (Obveza pružanja stručne pomoći)

U postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, kao i u postupku utvrđivanja mirovinskog staža, nositelj osiguranja je obvezan da osiguranicima i korisnicima prava pruža stručnu pomoć.

Članak 96. (Pokretanje postupka za starosnu mirovinu)

Postupak za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu pokreće se na zahtjev osiguranika, a nakon prestanka osiguranja.

Članak 97. (Pokretanje postupka za invalidsku mirovinu)

(1) Postupak za ostvarivanje prava na osnovu invalidnosti pokreće se na zahtjev osiguranika, nadležnog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite ili poslodavca pod uvjetom da snosi troškove medicinskog vještačenja i da ima suglasnost sindikata.

(2) Izuzetno, ukoliko osiguranik nije u mogućnosti da pokrene postupak za ostvarivanje prava na osnovu invalidnosti, zahtjev u njegovo ime može pokrenuti zakonski zastupnik ili punomoćnik.

Članak 98. (Pokretanje postupka za obiteljsku mirovinu)

Postupak za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu pokreće se na zahtjev člana obitelji umrlog osiguranika, odnosno člana obitelji umrlog korisnika starosne ili invalidske mirovine.

Članak 99. (Pokretanje postupka za utvrđivanje mirovinskog staža)

Postupak za utvrđivanje mirovinskog staža pokreće se na zahtjev poslodavca, osiguranika, odnosno korisnika starosne ili invalidske mirovine, kao i na zahtjev člana obitelji umrlog osiguranika, odnosno člana obitelji umrlog korisnika starosne ili invalidske mirovine.

Korištenje prava

Članak 106. (Trenutak ostvarivanja prava na starosnu mirovinu)

(1) Pravo na starosnu mirovinu osiguranik stječe od prvog narednog dana nakon prestanka osiguranja, pod uvjetom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana prestanka osiguranja.

(2) Ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen poslije isteka roka iz stavka (1) ovog članka, pravo na starosnu mirovinu osiguranik stječe od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad ako su na taj dan ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava.

Članak 107. (Trenutak ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu)

(1) Pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe od dana nastanka invalidnosti.

(2) Pravo na invalidsku mirovinu osiguraniku se priznaje od dana utvrđivanja invalidnosti pod uvjetom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnio u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava, a ukoliko je zahtjev za ostvarivanje prava podnio nakon isteka roka od tri mjeseca, pravo na invalidsku mirovinu se priznaje od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava i za tri mjeseca unazad.

Članak 108. (Trenutak ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu)

(1) Pravo na obiteljsku mirovinu iza umrlog osiguranika član obitelji stječe od dana kad su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava, pod uvjetom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uvjeta.

(2) Pravo na obiteljsku mirovinu iza umrlog korisnika prava član obitelji stječe od prvog dana narednog mjeseca od dana smrti, pod uvjetom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uvjeta.

(3) Ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen poslije isteka roka iz st. (1) i (2) ovog članka, pravo na obiteljsku mirovinu član obitelji ima od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unatrag ako su na taj dan ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava.

Članak 109. (Obiteljska mirovina u slučaju kada pravo ostvaruje više članova obitelji)

(1) Obiteljska mirovina se određuje kao jedna i kada pravo ostvaruje više članova obitelji, pod uvjetom da korisnici ne zahtijevaju da se mirovina isplaćuje odvojeno.

(2) Ako korisnici zahtijevaju da se mirovina isplaćuje odvojeno, dio mirovine koji pripada svakom korisniku određuje se tako što se iznos mirovine iz stavka (1) ovog članka podijeli sa brojem korisnika.

Članak 110. (Ponovno određivanje iznosa obiteljske mirovine)

(1) Ako neko od članova obitelji podnese zahtjev za ostvarivanje prava poslije članova obitelji koji su ostvarili pravo, određuje se novi iznos obiteljske mirovine od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad.

(2) Ako nekom od članova obitelji prestane pravo na obiteljsku mirovinu, za preostale korisnike određuje se novi iznos obiteljske mirovine od prvog narednog dana nakon prestanka prava.

(3) Ako ostvaruje pravo sukladno članku 70. stavak (8) ovog zakona, ima pravo na obiteljsku mirovinu od dana smrti osiguranika, odnosno prvog dana narednog mjeseca od dana smrti korisnika mirovine, ukoliko je zahtjev podnijela u roku od tri mjeseca od dana rođenja djeteta.

Članak 111. (Obveza korištenja samo jednog prava na mirovinu)

Osoba koja sukladno ovom zakonu ispuni uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu po više osnova može, po vlastitom izboru, koristiti samo jedno od tih prava.

POGLAVLJE IV. ISPLATA MIROVINA

Članak 112. (Isplata mirovina)

Mirovina se isplaćuje od dana ispunjenja uvjeta propisanih za stjecanje mirovine, ako je zahtjev podnijet u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uvjeta, a ako je zahtjev podnijet po isteku tog roka, od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad.

Članak 113. (Utvrđivanje mirovine i dospjela novčana primanja)

(1) Mirovina se utvrđuje u mjesečnom iznosu i isplaćuje unazad, u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

(2) Dospjela novčana primanja proistekla iz ostvarenog prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja zastarijevaju u roku od tri mjeseca, od dana dospjelosti.

Članak 114. (Način isplate mirovine)

(1) Nositelj osiguranja je obvezan da mirovinu isplaćuje korisniku u Federaciji, putem pošte ili putem banaka, a što će se urediti posebnim aktom nositelja osiguranja.

(2) Isplata mirovine u inozemstvo vrši se sukladno odredbama međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju, a u slučaju kad sporazum nije zaključen, isplata se vrši po principu reciprociteta.

(3) Mirovina se isplaćuje državljaninu Federacije u inozemstvu, ako takva obveza postoji po međunarodnom ugovoru.

Ako ova obveza ne postoji po međunarodnom ugovoru, nositelj osiguranja može odobriti isplatu, ako iz obiteljskih i zdravstvenih razloga državljanin Federacije odlazi na stalan boravak u inozemstvo.

Članak 115. (Obaveze korisnika mirovine i obustava isplate)

(1) Korisnik mirovine je obvezan da, u roku od 15 dana od nastanka, nositelju osiguranja prijavi svaku činjenicu koja je od utjecaja na korištenje odnosno obujam prava.

(2) Korisnik mirovine kome se isplata vrši van Federacije obvezan je da na kraju kalendarske godine, nositelju osiguranja dostavi potvrdu o životu.

(3) Korisniku mirovine koji ne postupi na način iz st. (1) i (2) ovog članka ili se ne odazove pozivu nositelja osiguranja za činjenice za koje je vezano korištenje prava, isplata mirovine se obustavlja.

Prestanak prava

Članak 118. (Prestanak prava)

(1) Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja prestaju smrću korisnika.

(2) Mirovina za mjesec u kome je nastupila smrt korisnika isplaćuje se za cijeli mjesec.

Članak 119. (Trenutak prestanka prava)

(1) Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, prestaju kada u tijeku korištenja prestanu prestanu postojati uvjeti za ostvarivanje tih prava.

(2) Prava sukladna stavku (1) ovog članka prestaju od dana prestanka postojanja uvjeta za ostvarivanje prava.

(3) Ukoliko korisnik obiteljske mirovine kome je pravo prestalo sukladno stavku (1) ovog članka ponovo podnese zahtjev za ostvarivanje prava na mirovinu, uspostavit će se isplata ranije utvrđene mirovine nakon ispunjenja uvjeta propisanih ovim zakonom.

Članak 120. (Posebni slučajevi prestanka prava)

(1) Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja prestaju u slučaju kad se naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava.

(2) Postupak za prestanak prava sukladno stavku (1) ovog članka pokreće se po službenoj dužnosti, bez obzira na rok koji je protekao od dana donošenja rješenja kojim je priznato pravo.

(3) Prava sukladna stavku (1) ovog članka prestaju od dana utvrđenog rješenjem nositelja osiguranja.

Članak 121. (Prestanak isplate na zahtjev korisnika)

(1) Pravo na isplatu mirovina i naknada prestaje na zahtjev korisnika, od dana podnošenja zahtjeva, pod uvjetom da u zahtjevu nije precizno naveden datum prestanka.

(2) Ukoliko korisnik kome je isplata mirovina i naknada prestala sukladno stavku (1) ovog članka ponovo podnese zahtjev za isplatu mirovine ili naknade, ista mu pripada od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad.

Članak 122. (Prestanak prava na obiteljsku mirovinu udovici)

(1) Pravo na obiteljsku mirovinu prestaje udovici mlađoj od 50 godina života koja stupi u brak, izuzev ako je pravo na obiteljsku mirovinu ostvarila zbog potpune nesposobnosti za privređivanje.

(2) Udovica koja na osnovu smrti supruga iz novog braka ne ostvari pravo na obiteljsku mirovinu, ima pravo na obiteljsku mirovinu na osnovu supruga iz prvog braka, ako na dan smrti drugog supruga ima djece iz prvog braka koja koriste pravo na obiteljsku mirovinu, pod uvjetom da prema toj djeci vrši roditeljske dužnosti.

Članak 123. (Prestanak prava na obiteljsku mirovinu udovcu)

(1) Pravo na obiteljsku mirovinu prestaje udovcu mlađem od 60 godina života koji stupi u brak, izuzev ako je pravo na obiteljsku mirovinu ostvario zbog potpune nesposobnosti za privređivanje.

(2) Udovac koji na osnovu smrti supruge iz novog braka ne ostvari pravo na obiteljsku mirovinu, ima pravo na obiteljsku mirovinu po osnovu supruge iz prvog braka, ako na dan smrti druge supruge ima djece iz prvog braka koja koriste pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetom da prema toj djeci vrši roditeljske dužnosti.

 

 

Međunarodni ugovori – sporazumi o socijalnom osiguranju

Međunarodni ugovori koje je zaključila Bosna i Hercegovina

1. Sporazum o socijalnom osiguranju izmedju Bosne i Hercegovine i Republike Austrije /»Sl.Glasnik BiH», br. 2/2001 – dodatak Medjunarodni ugovori/ i stupio na snagu 01.11.2001.godine.

2. Ugovor o socijalnom osiguranju izmedju Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske /»Sl.Glasnik BiH», br. 6/2001 – dodatak Medjunarodni ugovori/ i stupio na snagu 01.11.2001.godine.

3. Sporazum izmedju Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Jugoslavije o socijalnom osiguranju, stupio na snagu  01.01.2004.godine.

4. Ugovor izmedju Bosne i Hercegovine i Republike Turske o socijalnom osiguranju /»Sl.Glasnik BiH», br. 16/2003 – dodatak Medjunarodni ugovori/, i stupio je na snagu 01.09.2004.godine.

5. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije o socijalnom osiguranju /»Sl.Glasnik BiH», br. 1/2006 – dodatak Medjunarodni ugovori/, i stupio je na snagu 01.04. 2006.godine.

6. Sporazum o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije (“Službeni Glasnik BiH “, broj 8/07 – dodatak Međunarodni ugovori) – stupio na snagu 01.07.2008

7. Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Mađarske o socijalnom osiguranju i socijalnoj sigurnosti (“Službeni Glasnik BiH” broj 12/08 – dodatak Međunarodni ugovori) – stupio na snagu 01.07.2009 

8. Ugovor o scijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Belgije (“Službeni Glasnik BiH”, broj 10/07 – dodatak Međunarodni ugovori) – stupio na snagu 01.06.2009.

9. Sporazum između BiH i Velikog Vojvodstva Luksemburga o socijalnom osiguranju sa Administrativnim sporazumom o načinu primjene Sporazuma između BiH i Velikog vojvodstva Luksemburg o socijalnom osiguranju (“Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori”, broj: 7/11- stupio na snagu 01.12.2012. godine)

Međunarodni ugovori koje je preuzela Bosna i Hercegovina

Bugarska
Konvencija o socijalnom osiguranju sa Bugarskom zaključena je 18.12.1957. godine u Beogradu /»Službeni list FNRJ – Dodatak MUIDS», br. 8/58/. Konvencija je stupila na snagu 01.09.1958. godine, od kada se i primjenjuje.

Čehoslovačka
Konvencija o socijalnom osiguranju sa Čehoslovačkom zaključena je 22.05.1957. godine u Beogradu /»Službeni list FNRJ – Dodatak MUIDS», br. 5/58/. Konvencija je stupila na snagu 01.12.1957. godine, od kada se i primjenjuje.

Danska
Konvencija o socijalnom osiguranju s Danskom, s Protokolom, zaključena je 22.06.1977. godine u Beogradu /»Službeni list SFRJ – Dodatak MUIDS», br. 5/80/. Konvencija je stupila na snagu 01.02.1979. godine, od kada se i primjenjuje.

Francuska
Opća konvencija o socijalnom osiguranju s Francuskom zaključena je 05.01.1950. godine u Parizu /»Službeni vjesnik Prezidijuma Narodne skupštine FRJ», br. /51/. Konvencija je stupila na snagu 01.04.1951.godine, od kada se i primjenjuje.

Italija
Konvencija o socijalnom osiguranju s Italijom, s Opštim protokolom, zaključena je 14.11.1957. godine u Rimu /»Službeni list FNRJ – Dodatak MUIDS», br. 1/59/. Konvencija je stupila na snagu 01.01.1961. godine, od kada se i primjenjuje.

Madjarska
Konvencija o socijalnom osiguranju s Madjarskom zaključena je 07.10.1957. godine u Budimpešti /»Službeni list FNRJ – Dodatak MUIDS», br. 8/58/. Konvencija je stupila na snagu 01.07.1958. godine, od kada se i primjenjuje.

Njemačka
Sporazum o socijalnom osiguranju sa SR Njemačkom zaključen je, sa Završnim protokolom 12.10.1968. godine u Beogradu /»Službeni list SFRJ», br. 9/69/. Sporazum je stupio na snagu 01.09.1969. godine, od kada se i primjenjuje.

Holandija
Konvencija o socijalnom osiguranju s Holandijom, sa završnim protokolom, zaključena je 11.05.1977. godine u Beogradu /»Službeni list FNRJ – Dodatak MUIDS»,r. 11/80/. Konvencija je stupila na snagu 01.04.1979. godine, od kada se i primjenjuje.

Norveška
Konvencija o socijalnom osiguranju s Norveškom, zaključena je s Protokolom 22.11.1974. godine u Beogradu /»Službeni list SFRJ», br. 22/75/. Konvencija je stupila na snagu 01.09.1976.godine, od kada se i primjenjuje.

Poljska
Konvencija o socijalnom osiguranju s Poljskom, s Dodatnim protokolom, zaključena je 16.01.1958. godine u Varšavi /»Službeni list FNRJ – Dodatak MUIDS», br. 9/58/. Konvencija je stupila na snagu 01.01.1959. godine, od kada se i primjenjuje.

Švedska
Konvencija o socijalnom osiguranju sa Švedskom s Protokolom, zaključena je 30.03.1978. godine u Stockholmu /»Službeni list SFRJ – Dodatak MUIDS», br. 12/79/. Konvencija je stupila na snagu 01.01.1979. godine, od kada se i primjenjuje.

Švicarska
Konvencija o socijalnom osiguranju sa Švicarskom, sa Završnim protokolom, zaključena je 08.06.1962. godine u Bernu /»Službeni list FNRJ – Dodatak MUIDS», br. /63/. Konvencija je stupila na snagu 01.03.1964. godine, od kada se i primjenjuje.

Velika Britanija i Sjeverna Irska
Konvencija o socijalnom osiguranju s Velikom Britanijom i Sjevernom Irskom zaključena je 24.05.1958. godine u Londonu /»Službeni list FNRJ – Dodatak MUIDS», br. 7/58/. Konvencija je stupila na snagu 01.09.1958. godine, od kada se i primjenjuje.

Najčešća pitanja

1. Kako ostvariti pravo na starosnu mirovinu?

Da bi se ostvarilo pravo na starosnu mirovinu po Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju mora se ispuniti jedan od sljedećih uvjeta:

  • 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja odnosno 20 godina mirovinskog staža, 
  • 40 godina staža osiguranja, bez obzira na godine života,
  • 40 godina mirovinskog staža i najmanje 62 godine života

Dokumenti potrebni za ostvarivanje prava su:

  1. zahtjev
  2. izvadak iz matične knjige rođenih
  3. preslika lične karte
  4. uvjerenje o prebivalištu
  5. dokazi o radu u BiH (radna knjižica ili uvjerenje iz matične evidencije).

Zahtjev za ostvarivanje prava na mirovinu podnose se prema mjestu prebivališta mjerodavnom nositelju mirovinskog i invalidskog osiguranja.

2. Šta je to Razmjerna mirovina?

Ako osiguranik ne ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu samo na temelju razdoblja osiguranja ostvarenih u BiH, bosanskohercegovački nositelj osiguranja će, radi ispunjenja uvjeta za mirovinu, uzeti u obzir i razdoblja osiguranja navršena u inozemstvu – u nekoj od država s kojima država BiH ima važeći međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, ali će visina mirovine biti određena samo na temelju razdoblja osiguranja navršenih u BiH.

Zahtjev za mirovinu, sukladno ugovoru o socijalnom osiguranju između BiH i druge države podnosi se mjerodavnim tijelima mirovinskog i invalidskog osiguranja, ovisno o mjestu prebivališta. Ukoliko BiH nema potpisan ugovor s nekom od zemalja, zahtjev za ostvarivanje prava na mirovinu u Federaciji BiH može se poslati poštom ili osobno predati u najbližu ispostavu županijskih administrativnih službi na području Federacije BiH.

3. Koji su dokumenti potrebni za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na  starosnu  mirovinu vojnih osiguranika?

Ako osiguranik ne ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu samo na temelju razdoblja osiguranja ostvarenih u BiH, bosanskohercegovački nositelj osiguranja će, radi ispunjenja uvjeta za mirovinu, uzeti u obzir i razdoblja osiguranja navršena u inozemstvu – u nekoj od država s kojima država BiH ima važeći međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, ali će visina mirovine biti određena samo na temelju razdoblja osiguranja navršenih u BiH.

Zahtjev za mirovinu, sukladno ugovoru o socijalnom osiguranju između BiH i druge države podnosi se mjerodavnim tijelima mirovinskog i invalidskog osiguranja, ovisno o mjestu prebivališta. Ukoliko BiH nema potpisan ugovor s nekom od zemalja, zahtjev za ostvarivanje prava na mirovinu u Federaciji BiH može se poslati poštom ili osobno predati u najbližu ispostavu županijskih administrativnih službi na području Federacije BiH.

4. Kako se računa staž osiguranja s nepunim  radnim vremenom?

Ukoliko je osoba prijavljena na mirovinsko osiguranje na rad s nepunim radnim vremenom, u mirovinski staž, sukladno članku 84. stavak 3. koji glasi:

„U staž osiguranja računa se i vrijeme provedeno u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom, osim slučajeva iz stavka 2. ovoga članka, u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takvoga rada ostvarenog za pojedine godine, obračunatog na puno radno vrijeme, sukladno propisima o radnim odnosima“, uračunat će se samo stvarno radno vrijeme provedeno u osiguranju za koje su uplaćeni doprinosi.

Npr. Ako je osiguranik u tijeku jedne kalendarske godine radio 6 mjeseci s polovicom punog radnog vremena, u staž osiguranja uračunat će mu se 3 mjeseca.

5. Kako pribaviti ovjerenje o stažu potrebno radi ostvarivanja prava na mirovinu?

Prilikom podnošenja zahtjeva za mirovinu osiguranik je u obvezi dostaviti dokaze o stažu. Ukoliko osiguranik nema dokaza o mirovinskom stažu, može osobno Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje podnijeti zahtjev za izdavanje uvjerenja o stažu koje sadrži prijavno-odjavne podatke, pregled ostvarenog staža i plaće za godine ostvarenog staža.

Zahtjev za izdavanje uvjerenja podnosi se u pisanoj formi mjerodavnoj županijskoj administrativnoj službi, prema mjestu zadnjeg radnog odnosa osiguranika.

6. Postoji li mogućnost samostalne uplate doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje?

Lice koje nije osiguranik u obveznom osiguranju može se osigurati na dragovoljno osiguranje pod uvjetima, u obimu i na način predviđen ovim zakonom, ako ima prebivalište na teritoriji Federacije ili teritoriji Brčko Distrikta, ima opću zdravstvenu sposobnost, ako je starije od 15 godina a najkasnije do navršene 65 godine, te ako je državljanin Bosne i Hercegovine.

Zahtjev za dragovoljno osiguranje može se podnijeti u mjestu prebivališta u najbližoj poslovnici FZMIO/PIO.

7. Koju dokumentaciju je potrebno priložiti kod naplate posmrtnine za penzionere?

Uz zahtjev koji se podnosi Zavodu MIO, točnije, jednoj od poslovnica Zavoda, treba priložiti izvod iz matične knjige umrlih.

Zatim, vjenčani list, kada zahtjev podnosi supružnik i to ukoliko na izvodu iz matične knjige umrlih nije upisana činjenica o sklopljenom braku umrlog.

Priložiti punomoć, ako se zahtjev podnosi po punomoćniku. Dokaz o srodstvu sa umrlim korisnikom imovine – kada zahtjev ne podnosi supružnik, nego drugi član uže porodice umrlog korisnika mirovine.

Neophodno je priložiti i uvjerenje o prebivalištu umrlog korisnika imovine, račune o troškovima ukopa.

Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje s radom je počeo 1.1.2002. u skladu sa Zakonom o organizaciji mirovinskog i invalidskog osiguranja u Federaciji BiH.

Rad Zavoda je javan, a nadzor nad zakonitošću rada obavlja Nadzorni odbor. Sjedište Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje je u Mostaru, ulica Dubrovačka b.b.

Adresa

SJEDIŠTE FEDERALNOG ZAVODA ZA MIROVINSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE - MOSTAR

Sjedište Mostar

Dubrovačka b.b., 88000 Mostar
Tel: 036 445-600 Fax: 036 445-693
Email: ured.direktora@fzmiopio.ba

Uredi Sarajevo

Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723-100 Fax: 033 723-200
Email: ured.direktora@fzmiopio.ba

Ured za odnose s javnošću

Amel Lizde
Šef Ureda za odnose s javnošću
Tel: 036 445 686 Fax: 036 445 670
E-mail: amel.lizde@fzmiopio.ba

Tomislav Kvesić
Samostalni stručni suradnik
Tel: 036 445 685 Fax: 036 445 670
E-mail: tomislav.kvesic@fzmiopio.ba

Kontakti

Županijska administrativna služba za Zapadno-hercegovačku županiju - Ljubuški

Sjedište Ljubuški
IV. Brigade HVO Stjepana Radića, 88320 Ljubuški
Tel: 039 830 - 920 Fax: 039 830 - 924
Email: marina.rasic@fzmiopio.ba

Poslovnica Ljubuški
Bartola Kašića 1, 88320 Ljubuški
Tel: 039 832 - 902 Fax: 039 831 - 686

Poslovnica Grude
Dr. Franje Tuđmana b.b., 88340 Grude
Tel: 039 662 - 309

Poslovnica Posušje
Dalmatinskih brigada b.b., 88240 Posušje
Tel: 039 681 - 096

Poslovnica Široki Brijeg
Ljudevita Gaja 1, 88220 Široki Brijeg
Tel: 039 704 - 093 Fax: 039 704- 094

Županijska administrativna služba za Hercegbosansku županiju - Livno

Sjedište Livno
Ul. Zgona Podvornice b.b., 80101 Livno
Tel: 034 208 - 230 Fax: 034 201 - 225
Email: tihomir.marincic@fzmiopio.ba

Poslovnica Bosansko Grahovo
Kninski put b.b., 77270 Bosansko Grahovo
Tel: 034 850 - 201 Fax: 034 850 - 201

Poslovnica Drvar
Kralja Tomislava 40, 77260 Drvar
Tel: 034 820 - 059 Fax: 034 820 - 059

Poslovnica Glamoč
Ive Lole Ribara b.b., 80220 Glamoč
Tel: 034 272 - 420 Fax: 034 272 - 420

Poslovnica Kupres
Mate Bobana b.b., 70250 Kupres
Tel: 034 274 - 175 Fax: 034 274 - 175

Poslovnica Tomislavgrad
Stjepana Radića b.b., 80240 Tomislavgrad
Tel: 034 353 - 301 Fax: 034 352 - 413

Županijska administrativna služba za Hercegovačko-neretvansku županiju - Mostar

Sjedište Mostar
Bišćevića b.b., 88104 Mostar
Tel: 036 504 - 100 Fax: 036 504 - 190
Email: ana.jedut@fzmiopio.ba

Poslovnica Mostar
Kralja Zvonimira b.b , 88000 Mostar
Tel: 036 315 - 860 Fax: 036 315 - 860

Poslovnica Jablanica
Branilaca grada b.b., 88420 Jablanica
Tel: 036 752 - 754 Fax: 036 752 - 754

Poslovnica Konjic
Trg Državnosti b.b., 88400 Konjic
Tel: 036 726 - 241 Fax: 036 726 - 241

Poslovnica Neum
Zagrebačka 49, 88390 Neum
Tel: 036 880 - 236 Fax: 036 880 - 236

Poslovnica Čitluk
Kralja Tomislava 89, 88260 Čitluk
Tel: 036 642 - 631 Fax: 036 642 - 631

Poslovnica Rama - Prozor
Splitska b.b, 88440 Rama – Prozor
Tel: 036 771 - 186 Fax: 036 771 - 186

Poslovnica Stolac
Banovinska b.b., 88360 Stolac
Tel: 036 853 - 152 Fax: 036 853 - 152

Poslovnica Ravno
Trg Don Ivana Musića b.b., 88350 Ravno
Tel: 036 891 - 515 Fax: 036 891- 516

Poslovnica Čapljina
Trg Sv. Franje b.b., 88300 Čapljina
Tel: 036 808 - 195 Fax: 036 808 - 195

Županijska administrativna služba za Unsko-sansku županiju - Bihać

Sjedište Bihać
Safvet bega Bašagića 10, 77000 Bihać
Tel: 037 310 - 590 / 037 313 - 156 /
037 319 - 004 / 037 319 - 005 /
Fax: 037  312 - 950
Email: mehmed.mahmic@fzmiopio.ba

Poslovnica Bosanska Krupa
Trg Avde Ćuka b.b., 77240 Bosanska Krupa
Tel: 037 471 - 104 Fax: 037 471 - 104

Poslovnica Bosanski Petrovac
Safeta Hidića b.b., 77250 Bosanski Petrovac
Tel: 037 881 - 176 Fax: 037 881 - 176

Poslovnica Bužim
505. Viteške brigade b.b., 77245 Bužim
Tel: 037 410 - 075 Fax: 037 410 - 075

Poslovnica Cazin
Hasana Mujezinovića b.b., 77220 Cazin
Tel: 037 514 - 203 Fax: 037 514 - 203

Poslovnica Ključ
Kulina Bana b.b., 79280 Ključ
Tel: 037 661 - 105 Fax: 037 661 - 105

Poslovnica Sanski Most
10. Oktobra 18,
Tel: 037 686 - 209 Fax: 037 686 - 209

Poslovnica Velika Kladuša
Ibrahima Mržaljka 11,
Tel: 037 770 - 099 Fax: 037 770 - 099

Županijska administrativna služba za Srednjobosansku županiju - Travnik

Sjedište Travnik
Prnjavor bb, 77270 Travnik
Tel: 030 548 - 400 Fax: 030 548 - 458
Email: nirveta.bilic@fzmiopio.ba

Poslovnica Bugojno
Dr. Wagnera 9, 70230 Bugojno
Tel: 030 270 - 276 Fax: 030 252 - 091

Poslovnica Donji Vakuf
770. Slavne brdske brigade, 70220 Donji Vakuf
Tel: 030 201 - 186 Fax: 030 201 - 128

Poslovnica Fojnica
Mehmeda Spahe 2/C, 71270 Fojnica
Tel: 030 831 - 726 Fax: 030 831 - 726

Poslovnica Uskoplje - Gornji Vakuf
Kralja Tomislava b.b.,
70240 Uskoplje/Gornji Vakuf
Tel: 030 494 - 262 Fax: 030 494 - 016

Poslovnica Jajce
Maršala Tita br. 49, 70000 Jajce
Tel: 030 654 - 168 Fax: 030 654 - 169

Poslovnica Kiseljak
Alekse Šantića br. 8, 71250 Kiseljak
Tel: 030 879 - 133 Fax: 030 870 - 653

Poslovnica Kreševo
Fra Grge Martića 120, 71260 Kreševo
Tel: 030 806 - 569 Fax: 030 806 - 569

Poslovnica Novi Travnik
Mehemda Spahe 27, 72290 Novi Travnik
Tel: 030 793 - 626 Fax: 030 525 - 071

Poslovnica Vitez
Hrvatskih branitelja A-1, 72250 Vitez
Tel: 030 714 - 863 Fax: 030 711 - 501

Poslovnica Busovača
Mehmedalije Maka Dizdara bb, 71260 Kreševo
Tel: 030 733 - 764 Fax: 030 732 - 344

Županijska administrativna služba za Posavsku županiju - Orašje

Sjedište Orašje
Jug I b.b., 76270 Orašje
Tel: 031 719 - 700 Fax: 031 719 - 701
Email: dragica.tunjic@fzmiopio.ba

Ispostava Odžak
Hanke I b.b., 76290 Odžak
Tel: 031 762 - 282 Fax: 031 761 - 395

Ispostava Domaljevac – Šamac
Posavskih branitelja b.b., 76233 Domaljevac
Tel: 031 791 - 717 Fax: 031 791 - 717

Ured za Brčko Distrikt
Jug I b.b., 76270 Orašje
Tel: 031 719 - 705 Fax: 031 719 - 701

Županijska administrativna služba za Zeničko-dobojsku županiju - Zenica

Sjedište Zenica
A.Aska Borića 28b, 72000 Zenica
Tel: 032 466 - 200 Fax: 032 466- 244
Email: Amir.Galijasevic@fzmiopio.ba

Ispostava Kakanj
Zgošćanska b.b., 72240 Kakanj
Tel: 032 554 - 012 Fax: 032 554 - 012

Ispostava Maglaj
Ilijasa Smajlagića b.b., 74250 Maglaj
Tel: 032 603 - 521 Fax: 032 603 - 521

Ispostava Olovo
505. Viteške brigade b.b., 77245 Bužim
Tel: 037 410 - 075 Fax: 037 410 - 075

Poslovnica Cazin
Huseina K. Gradašćevića - Lamela I,
71340 Olovo
Tel: 032 825 - 161 Fax: 032 825 - 161

Ispostava Vareš
Armije BiH S-30, 71330 Vareš
Tel: 032 843 - 019 Fax: 032 843 - 019

Ispostava Visoko
Branilaca 11, 71300 Visoko
Tel: 032 735 - 785 Fax: 032 735 - 785

Ispostava Zavidovići
Prvomajska b.b., 72220 Zavidoovići
Tel: 032 878 - 773 Fax: 032 878 - 773

Ispostava Doboj Jug – Matuzići
Matuzići b.b., 74203 Matuzići
Tel: 032 691 - 174 Fax: 032 691 - 174

Ispostava Žepče
Stjepana Tomaševića b.b., 72230 Žepče
Tel: 032 881 - 297 Fax: 032 881 - 297

Ispostava Usora
Žabljak b.b., 74230 Usora
Tel: 032 893 - 874 Fax: 032 893 - 874

Ispostava Tešanj
Trg Gaziferhatbega b.b., 74260 Tešanj
Tel: 032 650 - 071 Fax: 032 650 - 071

Ispostava Breza
Bosanskih Namjesnika 37, 71370 Breza
Tel: 032 785 - 716 Fax: 032 785 - 716

Županijska administrativna služba za Tuzlansku županiju - Tuzla

Sjedište Tuzla
Franjevačka 36, 75000 Tuzla
Tel: 035 309 - 309 Fax: 035 251 - 587
Email: sahida.cosic@fzmiopio.ba

Poslovnica Banovići
Alije Izetbegovića 2, 75290 Banovići
Tel: 035 876 - 215

Poslovnica Doboj Istok (Brijesnica)
Brijesnica Velika, 74206 Doboj Istok
Tel: 035 722 – 571

Poslovnica Čelić
Alije Izetbegovića 60/2, 75246 Čelić
Tel: 035 660 - 077

Poslovnica Gračanica
22. Divizije 42/c, 75320 Gračanica
Tel: 035 703 - 276

Poslovnica Gradačac
Hadžiefendina 2, 76250 Gradačac
Tel: 035 817 - 155

Poslovnica Kalesija
Žrtava Genocida Srebrenice b.b, 75260 Kalesija
Tel: 035 631 - 207

Poslovnica Kladanj
Avdage Hasića 25, 75280 Kladanj
Tel: 035 621 - 278

Poslovnica Lukavac
Redžepa ef. Muminhodzića 16, 75300 Lukavac
Tel: 035 554 - 389

Poslovnica Sapna
Sapna b.b., 75411 Sapna
Tel: 035 597 - 113

Poslovnica Teočak
Ispostava Teočak b.b., 75414 Teočak
Tel: 035 756 - 256

Poslovnica Srebrenik
Alije Izetbegovića b.b., 75350 Srebrenik
Tel: 035 645 - 715

Poslovnica Živinice
Alije Izetbegovića b.b., 75270 Živinice
Tel: 035 645 - 715

Ured za Brčko Distrikt
Jug I b.b., 76270 Orašje
Tel: 049 218 - 677

Županijska administrativna služba za Sarajevsku županiju - Sarajevo

Sjedište Sarajevo
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 100 Fax: 033 723 - 200
Email: sonja.toholj@fzmiopio.ba

Portirnica
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 165

Kabinet direktora KAS Sarajevo
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 152

Šef Sektora za ostvarivanje prava iz PIO
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 154

Šef Odjeljenja za rješavanje o pravima iz PIO u I-stepenu
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 159

Šef Odjeljenja za pravne, kadrovske i opšte poslove
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 155

Šef Odjeljenja za finansije
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 193

Šef Odsjeka za matičnu evidenciju
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 157

Šef Odsjeka za likvidaciju
penzija i naknada - isplata penzija
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 164

Voditelj kancelarijskog poslovanja
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 162

Saradnik za pružanje pravne
pomoći - informacije
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 161

Poslovnica Hadžići
Hadželi broj 169, 71240 Hadžići
Tel: 033 420 - 219 Fax: 033 420 - 219

Poslovnica Ilidža
Mala aleja 18, 71210 Ilidža
Tel: 033 623 - 053 Fax: 033 627 - 343

Poslovnica Ilijaš
Ivana Franje Jukića 4, 71380 Ilijaš
Tel: 033 400 - 039 Fax: 033 400 - 039

Poslovnica Vogošća
Jošanička 34, 71320 Vogošća
Tel: 033 434 - 352 Fax: 033 432 - 641

Županijska administrativna služba za Bosansko-podrinjsku županiju - Goražde

Sjedište Goražde
1. Slavne Višegradske brigade br. 1,
73000 Goražde
Tel: 038 221 - 430 Fax: 038 240 - 002
Email: amina.hendo@fzmiopio.ba

Ispostava Foča - Ustikolina
Ustikolina b.b., 73250 Ustikolina
Tel: 038 518 - 567

Ispostava Pale – Prača
Hrenovačkog batoljona b.b., 73290 Prača
Tel: 038 799 - 006

Isplata mirovina u inozemstvo

Mostar:
Federalni zavod za MIO/PIO
Dubrovačka bb, 88000 Mostar

Slavica  Bokšić: slavica.boksic@fzmiopio.ba
Željko Arapović: zeljko.arapovic@fzmiopio.ba

Sarajevo:
Federalni zavod za MIO/PIO
Ložionička 2, 71000 Sarajevo

Fadila Balić:
fadila.balic@fzmiopio.ba
Nedim Begović:
nedim.begovic@fzmiopio.ba