Penzioneri

Početna 9 Penzioneri

Penzioneri

Isplata penzija

U skladu sa Zakonom o PIO, penzije se isplaćuju petog dana u mjesecu za prethodni mjesec. Detaljnije informacije o isplati mirovina potražite u rubrici Novosti

Preuzimanje penzijskih čekova

Korisnici Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje koji žive na području BiH, a penziju primaju putem bankovnih računa, obavezni su preuzimati penzijski ček u roku od 90 dana, kako ne bi dolazilo do nepotrebne obustave isplate penzija.

Svrha obaveze preuzimanja čekova je smanjivanje mogućnosti zloupotrebe u korištenju kao i obujmu korištenja prava.

Usklađivanje penzija

Usklađivanje općeg boda

(Član 78. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Vrijednost općeg boda iz člana 47. ovog zakona usklađuje se 15. aprila svake godine, počev od 01.01.2019. godine, prema procentu porasta prosječne bruto plaće u Federaciji u prethodnoj godini.

(2)   U slučaju promjene obuhvata bruto plaće u smislu Zakona o porezu na dohodak, vrijednost općeg boda će se uskladiti prema odredbi člana 79. stav (1) ovog zakona.

(3)   Usklađivanje vrijednosti boda iz stava (2) može se provoditi najviše dvije uzastopne kalendarske godine.

(4)   Vrijednost općeg boda iz stava (1) ovog člana, uz saglasnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), utvrđuje i objavljuje nosilac osiguranja u „Službenim novinama Federacije BiH“.

Usklađivanje penzija

(Član 79. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Penzije se usklađuju 15. aprila svake godine na način da se usklađivanje vrši u visini zbira 50% procenta porasta potrošačkih cijena i 50% procenta porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim penzija ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje, a najviše do stope rasta  bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini.

(2)   Izuzetno od stava (1) ovog člana najviše penzije se neće usklađivati/povećavati sve dok najniži iznos penzije ne dostigne 1/5 (jednu petinu) iznosa najviše penzije ostvarene sukladno sa ranijim propisima u visini od 2.174.48 KM..

Vanredno usklađivanje penzija

(Član 80. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Vlada Federacije može odlučiti da izvrši vanredno usklađivanje penzija.

(2)   Vanredno usklađivanje može se provesti jednom u tekućoj godini ako je stopa rasta realnog bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj  godini veća od 3% i ako nema akumuliranog deficita budžeta Federacije, a najviše do stope rasta realnog bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini. ova mogućnost ne obhvata najviše penzije sve dok najniži iznos penzije ne dostigne 1/5 (jednu petinu) iznosa najviše mirovine ostavrene po zakonu.

(3)   Odluku iz stava (1) ovog člana Vlada Federacije, donosi do kraja mjeseca od kojeg se vrši vanredno usklađivanje.

Rad i penzija

 

Potvrde o školovanju: 

Djeca starija od 15 godina, a koja su korisnici porodične penzije potrebno je da dostave školske potvrde o redovnom školovanju za školsku 2011/2012 godinu.

Za korisnike u BiH obavještenje smo poslali na čekovima od penzije a za korisnike izvan BiH obavještenje će biti poslano na kućne adrese.

Najčešća pitanja
  1. Koja su prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja?

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su:

 

  1. pravo na starosnu penziju
  2. pravo na invalidsku penziju,
  3. prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnošću,
  4. pravo po osnovu fizičke onesposobljenosti,
  5. pravo na porodičnu penziju.

 

  1. Koji su uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju?

Pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno kada navrši 65 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža, ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

 

  1. Koji su uslovi za ostvarivanje prava na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za žene?

Izuzetnu prijevremenu starosnu penzije za žene, može ostvariti osiguranik žena kada navrši najmanje u:

  1. godini 57 godina i šest mjeseci života i 32 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
  2. godini 58 godina života i 33 godine staža osiguranja,
  3. godini 58 godina i šest mjeseci života i 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
  4. godini 59 godina života i 34 godine staža osiguranja,
  5. godini 59 godina i šest mjeseci života i 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
  6. godini 60 godina života i 35 godina staža osiguranja,
  7. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  8. godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja,
  9. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  10. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja,
  11. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  12. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja,
  13. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  14. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja,
  15. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

 

  1. Koji su uslovi za ostvarivanje prava na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za muškarce?

 

Izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za muškarce, može ostvariti osiguranik muškarac kad navrši najmanje u:

  1. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  2. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja,
  3. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  4. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja,
  5. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

 

 

  1. Koji su uslovi za ostvarivanje prava na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za osiguranike?

Osiguraniku koji ima navršenih 40 godina penzijskog staža starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju iz člana 40. Zakona snižava se za ukupni priznati posebni staž u dvostrukom trajanju, a ne više od 58 godina života.

 

Primjer: Ukoliko osiguranik ima navršenih 40 godina penzijskog staža (staž osiguranja + poseban staž) i ostvaren poseban staž u trajanju od 4 godine 2 mjeseci i 12 dana, starosna granica za ostvarivanje prava u tom slučaju iznosi 60 godina 09 mjeseci i 18 dana.

 

  1. Kome se vrši umanjenje penzije i na koji način?

Umanjenje penzije se vrši osiguranicima koji ostvare pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za žene i muškarce, na način da se za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije umanjuje za 0,333333 %, odnosno za 4% na godišnjem nivou.

Primjer: Ukoliko osiguranik žena ostvari pravo na izuzetnu prijevremenu penziju za žene sa navršenih 63 godina, 00 mjeseci i 00 dana, ostvarena penzija se umanjuje za 8%.

 

  1. Da li se penzija prestaje umanjivati nakon što korisnica/k izuzetne prijevremene starosne penzije navrši 65 godina života?

Umanjenje penzije kod ostvarivanja prava na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za žene i muškarce je trajnog karaktera, iznos penzije se ne prestaje umanjivati nakon navršenih 65 godina života.

 

  1. Ko ostvaruje pravo na stimulaciju za kasniji odlazak u starosnu penziju i na koji način?

Osiguraniku koji ostvari pravo na starosnu penziju, za svaki mjesec kasnijeg odlaska u starosnu penziju koje je proveo u osiguranju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije uvećava se za 0,166666%, odnosno za 2% na godišnjem nivou.

 Primjer: Ukoliko osiguranik ostvari pravo na starosnu penziju sa navršenih 65 godina 05 mjeseci života, ostvareni iznos penzije se uvećava za 0,833333%.

 

  1. Koja je razlika između penzijskog staža i staža osiguranja?

Penzijski staž na osnovu kojeg se ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obuhvata staž osiguranja i poseban staž,  kao i vrijeme koje se računa u penzijski staž po propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. 

Staž osiguranja podrazumijeva staž osiguranja sa efektivnim trajanjem i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem.

U staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme koje je osiguranik, poslije 15. godine života, proveo u obaveznom ili dobrovoljnom osiguranju, za koje je uplaćen doprinos.

 

Poseban staž  – član 36. Zakona o PIO propisuje da se„ Licima koja su uzela učešće u pripremama a odbranu Bih, odnosno koja su uzela učešće u odbrani BiH kao pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine, odnosno HVO-a  i organa unutrašnjih poslova, saglasno propisima koji su se na njih odnosili prije stupanja na snagu ovog Zakona, u penzijski staž kao poseban staž u dvostrukom trajanju računa vrijeme koje su proveli u pripremama odnosno odbrani BiH u periodu od 18.09.1991. do 23.12.1995 godine, u skladu sa propisima, kriterijima, načinu i postupku priznavanja i izdavanja uvjerenja na osnovu kojih se ovo vrijeme priznaje u penzijski staž kao poseban staž“.

Poseban staž ne čini staž osiguranja, bez obzira na to da li je unesen u matičnu evidenciju nosioca osiguranja.

 

 

  1. Kada se poseban staž može uračunati u ukupan penzijski staž?

Poseban staž uračunat će se u penzijski staž samo uz pismenu saglasnost lica na koga se taj staž odnosi.

 

Licima koja su uzela učešće u pripremama za odbranu BiH, odnosno koja su uzela učešće u odbrani BiH kao pripadnici Armije Republike BiH, odnosno Hrvatskog vijeća obrane i organa unutrašnjih poslova, koja su pravosnažnom presudom osuđena zbog krivičnog djela ratnog zločina, poseban staž ne računa se u penzijski staž.

 

  1. Da li lice koje se nalazi u osiguranju/radnom odnosu može ostvariti pravo na penziju?

Pravo na penziju obezbjeđuje se nakon prestanka osiguranja.

 

  1. Da li se vrijeme provedeno na služenju vojnog roka u bivšoj JNA može uračunati u ostvareni penzijski staž?

Vrijeme služenja vojnog roka u bivšoj JNA ne može se priznati/uračunati u staž osiguranja/penzijski staž, niti se retroaktivnom uplatom doprinosa ovo vrijeme/period može regulisati kao staž osiguranja/penzijski staž.

 

  1. Na koji način se lice može osigurati na dobrovoljno osiguranje?

Lice se može osigurati na dobrovoljno osiguranje pod uslovom da nije osiguranik u obaveznom osiguranju, ako ima opću zdravstvenu sposobnost, ako je starije od 15 godina, a najkasnije do navršene 65 godine, te ako je državljanin Bosne i Hercegovina.

Osoba koja se nalazi na redovnom školovanju i osoba koja je ostvarila pravo na penziju ne može biti osiguranik u dobrovoljnom osiguranju.

 

  1. Kada i kako mogu ostvariti pravo na dokup staža putem Službe za zapošljavanje?

U skladu sa članom 31. stav 2. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba („Službene novine Federacije BiH“, br.55/00, 41/01, 22/05 i 9/08) penzijsko i invalidsko osiguranje osigurava se nezaposlenoj osobi kojoj nedostaju do tri godine penzijskog staža do sticanja uvjeta za starosnu penziju.

Zahtjev za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje shodno navedenom članu 31. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, podnosi se kod nadležne Službe za zapošljavanje.

 

  1. Na koji način se vrši smanjenje starosne granice za staž sa uvećanim trajanjem?

Osiguraniku koji ima navršen staž osiguranja sa uvećanim trajanjem starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju – 65 godina života –  snižava se za ukupno uvećanje staža, a ne više od 45 godina života.

 

Primjer:  Ukoliko osiguranik ima navršen staž osiguranja sa uvećanim trajanjem koji iznos 1 godinu, starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju u tom slučaju iznosi 64 godine.

 

  1. Da li postoji mogućnost smanjenja starosne granice za staž osiguranja sa uvećanim trajanjem radi ostvarivanja prava na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za žene i muškarce?

Ne postoji mogućnost smanjenja starosne granice osiguraniku koji ima ostvaren staž osiguranja sa uvećanim trajanjem radi ostvarivanja prava na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za žene i muškarce.

 

  1. U situacijama kada su ispunjeni uslovi za ostvarivanja prava i na starosnu i na porodičnu penziju, da li se mogu koristiti obje penzije?

Lice koje u skladu sa Zakonom o PIO ispuni uslove za ostvarivanje prava na penziju po više osnova može, po sopstvenom izboru, koristiti samo jedno od tih prava.

 

Dakle, ne postoji mogućnost korištenje prava na penziju po dva osnova – starosne/invalidske i porodične penzije.

 

 

  1. Kako se pokreće postupak za ostvarivanje prava na penziju?

 

Postupak za ostvarivanje prava na starosnu ili invalidsku penziju pokreće se na zahtjev osiguranika, dok se postupak za ostvarivanje prava na porodičnu penziju pokreće na zahtjev člana porodice umrlog osiguranika, odnosno člana porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.

 

 

  1. Od čega zavisi i kako se određuje visina penzije?

Visina penzije zavisi od dužine staža osiguranja, odnosno penzijskog staža, ostvarenih plaća i vrijednosti općeg boda u godini ostvarivanja prava – bodovni sistem.

 

  1. Koja je formula/način izračuna visine penzije?

Izračun penzije po bodovnom sistemu odvija se u nekoliko faza prema sljedećoj formuli:

  • ostvarena plaća osiguranika :  prosječna plaća u istoj kalendarskoj godini  =  godišnji lični koeficijent
  • zbir godišnjih ličnih koeficijenata :  zbir perioda za koji su obračunati  =  lični koeficijent
  • lični koeficijent x  staž osiguranja + poseban staž / ukoliko posjeduje =  lični bod
  • lični bod x opći bod  = PENZIJA

 

  1. Šta je srazmjerna penzija i ko je može ostvariti?

Osiguraniku koji pored penzijskog staža ostvarenog u Bosni i Hercegovini ima staž osiguranja ostvaren u inostranstvu, a u pitanju je država sa kojom Bosna i Hercegovina ima zaključen/preuzet sporazum/ugovor o socijalnom osiguranju, pod uslovom da bez tog staža ne ispunjava uslove za ostvarivanje prava na penziju, priznaje i određuje se srazmjerna penzija/srazmjerni dio penzije.

Pregled država sa kojim Bosna i Hercegovina ima zaključen ili preuzet Sporazum/Ugovor o socijalnom osiguranju možete pronaći na našoj web stranici u dijelu – Međunarodni ugovori – sporazumi o socijalnom osiguranju.

 

  1. Koji su uslovi za ostvarivanje prava na invalidsku penziju?

Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju propisani su uslovi za ostvarivanje prava na invalidsku penziju i to:

  • Osiguranik kod kojeg je utvrđena I kategorija invalidnosti stiče pravo na invalidsku penziju:

 

  1. ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira na dužinu penzijskog staža.
  2. Ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleešću, pod uslovom da je prije nastanka invalidnosti imao navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu perioda od navršenih najmanje 20 godina života do nastanka invalidnosti, računajući radni vijek na pune godine.

2) Osiguranik kod koga je utvrđena I kategorija invalidnosti do navršene 30 godine života stiče pravo na invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uslovom da prije nastanka invalidnosti ima navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu staža osiguranja,

      3) Osiguraniku iz stava 1. i 2. ovog člana koji je bio na redovnom školovanju i takvim školovanjem stekao višu ili visoku stručnu spremu, radni vijek se računa od 22 godine života ako je stekao višu stručnu spremu, odnosno od 25 godina ako je stekao visoku stručnu spremu.

Primjer: Osiguranik koji ima navršenih 56 godina života na dan kada je utvrđeno postojanje I kategorije invalidnosti, i koji ima srednju stručnu spremu, mora imati penzijski staž u trajanju od  12 godina, kako bi mogao steći pravo na invalidsku penziju.

 

  1. Kako se određuje visina invalidske penzije?

Invalidska penzija se određuje na isti način kao i starosna penzija.

 

 

  1. Kako se određuje visina invalidske penzije u slučaju povrede na radu ili profesionalne bolesti?

Osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 40 godina.

 

  1. Kada postoji i na koji način se određuje visine novčane naknade za slučaj fizičke onesposobljenosti?

Fizička onesposobljenost postoji kada je osiguranik pretrpio gubitak, ozbiljnu povredu ili značajnu onesposobljenost organa ili dijelova tijela što pogoršava prirodnu aktivnost organizma i zahtijeva veći napor za zadovoljavanje životnih potreba, bez obzira da li je na taj način prouzrokovana invalidnost ili ne.

Postupak za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za fizičku onesposoboljenost provodi se po određenoj zakonskoj proceduri, koja podrazumijeva podnošenja zahtjeva  na propisanom obrascu.

Fizičku onesposobljenosti utvrđuje nalazom, ocjenom i mišljenjem Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja.

Pravo na novčanu naknadu zbog fizičke onesposobljenosti osiguranik stiče, uz uslove koje mora kumulativno ispunjavati – potrebno je da fizička onesposobljenost iznosi 30%, te da je nastala isključivo kao rezultat povrede na radu ili bolesti uzrokovane radom.

Iznos novčane naknade  se utvrđuje prema procentu fizičke onesposobljenosti  i izražava se u odgovarajućem procentu od osnova – osnov za novčanu naknadu za fizičku onesposobljenost je najniži iznos penzije u momentu ostvrivanja prava.

 

  1. Ko može ostvariti pravo na porodičnu penziju?

Pravo na porodičnu penziju imaju članovi porodice umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uslove za starosnu ili invalidsku penziju i članovi porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.

 

Članovima porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije smatraju se:

 

  1. bračni supružnik i vanbračni partner (udovica odnosno udovac),
  2. razvedeni bračni supružnik, ako mu je pravosnažnom presudom suda dosuđeno pravo na izdržavanje,
  3. dijete, rođeno u braku ili van braka, te usvojeno dijete,
  4. pastorak ukoliko ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao,
  5. dijete-unuče bez oba roditelja ukoliko ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao.

 

Vanbračni partnerom smatra se lice koje je kao takvo definisano Porodičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine, a koje je svoj status utvrdilo u odgovarajućem sudskom postupku.

 

  1. Koji su uslovi za ostvarivanje prava na porodičnu penziju za udovicu?

Udovica ima pravo na porodičnu penziju:

  1. ako je na dan smrti supruga navršila 50 godina života,
  2. ako je na dan smrti supruga bila potpuno nesposobna za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruga,
  3. ako je poslije smrti supruga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu penziju, a ona obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci.

 

Udovica kojoj pravo na porodičnu penziju, prestane prije navršenih 50 ali poslije navršenih 45 godina života, može ponovo ostvariti pravo na porodičnu penziju kad navrši 50 godina života.

 

Udovica koja nije ostvarila pravo na porodičnu penziju poslije smrti supruga iako je ispunjavala uvjete obavljajući roditeljsku dužnost prema djeci, može ostvariti pravo na porodičnu penziju i nakon prestanka prava na porodičnu penziju djece, pod uvjetom utvrđenim odredbama Zakona o PIO.

 

Udovica koja u toku korištenja prava na porodičnu penziju postane potpuno nesposobna za privređivanje zadržava pravo na porodičnu penziju dok postoji takva nesposobnost.

 

Udovica koja u toku korištenja prava na porodičnu penziju navrši 50 godina života zadržava pravo na porodičnu penziju.

 

Udovica koja do smrti supruga nije navršila 50 ali je imala navršenih 45 godina života ima pravo na porodičnu penziju kad navrši 50 godina života.

 

Udovica koja je do smrti supruga ili do prestanka prava na porodičnu penziju navršila 45 godina života ima pravo na porodičnu penziju prije navršenih 50 godina života, ako postane potpuno nesposobna za privređivanje.

 

Udovica ima pravo na porodičnu penziju i kad je dijete osiguranika, odnosno korisnika penzije rođeno 300 dana nakon njegove smrti.

 

Udovica šehida, odnosno poginulog branioca, ima pravo na porodičnu penziju kada navrši 45 godina života.

 

 

  1. Koji su uslovi za ostvarivanje prava na porodičnu penziju za udovca?

Udovac ima pravo na porodičnu penziju:

 

  1. ako je na dan smrti supruge navršio 60 godina života,
  2. ako je na dan smrti supruge bio potpuno nesposoban za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruge,
  3. ako je poslije smrti supruge ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu penziju, a on obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci.

 

Udovac kome pravo na porodičnu penziju prestane prije navršenih 60 ali poslije navršenih 55 godina života može ponovo ostvariti pravo kad navrši 60 godina života.

 

Udovac koji nije ostvario pravo na porodičnu penziju poslije smrti supruge,iako je ispunjavao uvjete  obavljajući roditeljsku dužnost prema djeci , može ostvariti pravo na porodičnu penziju i nakon prestanka prava na porodičnu penziju djece, pod uvjetom utvrđenim odredbama Zakona o PIO.

 

Udovac koji u toku korištenja prava na porodičnu penziju postane potpuno nesposoban za privređivanje zadržava pravo na porodičnu penziju dok postoji takva nesposobnost.

 

Udovac koji u toku korištenja prava na porodičnu penziju navrši 60 godina života zadržava pravo na porodičnu penziju.

 

Udovac koji do smrti supruge nije navršio 60 ali je imao navršenih 55 godina života ima pravo na porodičnu penziju kad navrši 60 godina života.

 

Udovac koji je do smrti supruge ili do prestanka prava na porodičnu penziju navršio 55 godina života ima pravo na porodičnu penziju prije navršenih 60 godina života, ako postane potpuno nesposoban za privređivanje.

 

  1. Koji su uslovi za ostvarivanje prava na porodičnu penziju za dijete?

Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju propisani su uslovi za ostvarivanje prava na porodičnu penziju za dijete, kako slijedi:

 

  • Dijete ima pravo na porodičnu penziju do navršenih 15 godina života.
  • Poslije navršenih 15 godina života, dijete ima pravo na porodičnu penziju do završetka redovnog školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života.
  • Redovnim školovanjem, u smislu ovog zakona, ne smatra se školovanje u školi istog ili nižeg stepena obrazovanja od škole koju je dijete završilo.
  • Dijete kod koga nastupi nesposobnost za samostalan život i rad prije 15. godine života ima pravo na porodičnu penziju dok ta nesposobnost traje.
  • Dijete kod koga nesposobnost za privređivanje nastupi poslije 15. godine života, a prije smrti osiguranika odnosno korisnika penzije ima pravo na porodičnu penziju ako ga je osiguranik odnosno korisnik penzije izdržavao do svoje smrti.
  • Dijete kod koga u toku korištenja prava na porodičnu penziju nastupi nesposobnost za samostalan život i rad ili nesposobnost za privređivanje zadržava pravo na penziju dok ta nesposobnost traje.
  • Nesposobnost za samostalan život i rad postoji kada se lice zbog vrste i težine fizičkog ili mentalnog oštećenja ili vrste i težine psihičke bolesti ne može osposobiti za obavljanje najjednostavnijih poslova.

 

  1. Da li pravo na porodičnu penziju može ostvariti supružnik iz razvedenog braka?

Pravo na porodičnu penziju ima i supružnik iz razvedenog braka, ako mu je pravosnažnom sudskom presudom dosuđeno pravo na izdržavanje, te ukoliko ispunjava uslove iz ovog zakona.

 

  1. Ko i na koji način se može smatrati izdržavanim članom porodice?

Izdržavanim članom porodice umrlog osiguranika odnosno korisnika penzije smatra se član porodice čiji prosječni mjesečni prihod porodičnog domaćinstva u godini u kojoj je nastupila smrt osiguranika odnosno korisnika penzije, ne prelazi iznos najniže penzije.

 

 

  1. Način utvrđivanja visine porodične penzije?

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju poznaje utvrđivanje porodične penzije poslije smrti osiguranika i poslije smrti korisnika penzije.

Porodična penzija poslije smrti osiguranika se određuje od invalidske penzije koja bi mu pripadala na dan smrti, a u procentu koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na penziju.

 

Porodična penzija poslije smrti korisnika starosne ili invalidske penzije određuje se od penzije koja je pripadala korisniku na dan smrti, a u procentu koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na penziju.

 

U zavisnosti od broja članova porodice koji ostvaruju pravo, porodična penzija iznosi:

 

  1. za jednog člana 70% od penzije od koje se određuje,
  2. za dva člana 80% od penzije od koje se određuje,
  3. za tri člana 90% od penzije od koje se određuje i
  4. za četiri i više članova 100% od penzije od koje se određuje.

 

Dijete, odnosno djeca bez oba roditelja imaju pravo na porodičnu penziju u punom iznosu koji bi pripadao osiguraniku, odnosno korisniku penzije, ukoliko ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom.

 

 

  1. Šta je djeljiva porodična penzija?

Pravo na porodičnu penziju imaju supružnik umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije i razvedeni supružnik kome je dosuđeno pravo na izdržavanje.

 

Porodična penzija određuje se u visini koja pripada za jednog člana porodice i dijeli se na jednake dijelove.

 

Dakle, djeljiva penzija je utvrđeni iznos porodične penzije koji se dijeli  između članova porodice koji su ispunili uslove za porodičnu penziju.

 

 

  1. Da li pravo na porodičnu penziju ima član porodice koji je pravosnažnom presudom osuđen za krivično djelo čija je posljedica smrt osiguranika, odnosno korisnika lične penzije?

 

Pravo na porodičnu penziju ne može ostvariti, te čak ni koristiti član porodice koji je namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika penzije i za takvo krivično djelo je osuđen pravosnažnom presudom na kaznu zatvora.

 

Također, član porodice umrlog osiguranika ili korisnika penzije, koji se namjerno onesposobio za rad radi ostvarivanja prava na porodičnu penziju, ne može po tom osnovu steći pravo na porodičnu penziju.

 

  1. Da li udovica koja je bila u braku sa korisnikom starosne penzije, te je brak od zaključenja do smrti korisnka penzije trajao godinu dana, ima pravo na porodičnu penziju?

Ukoliko korisnik starosne ili invalidske penzije zaključi brak sa navršenih 65 godina života, pravo na porodičnu penziju obezbjeđuje se bračnom supružniku pod uslovom da je brak trajao najmanje tri godine ili da imaju zajedničko dijete.

 

  1. Ko i kada je obavezan dostaviti potvrdu o redovnom školovanju?

Korisnici porodične penzije – djeca umrlog osiguranika ili korisnika lične penzije koja se nalaze na redovnom skolovanju, starosne dobi od 15. do 26. Godine, su obavezna na početku svake školske godine dostaviti potvrdu o redovnom školovanju, a po završetku redovnog školovanja dokaz o završenom redovnom školovanju (svjedočanstvo/diplomu).

U slučaju nedostavljanja iste, isplata penzije se obustavlja.

 

  1. Kome i pod kojim uslovima pripada pravo na najnižu i zajamčenu penziju?

Najniži iznos penzije pripada korisniku starosne, porodične, odnosno invalidske penzije, a kome je penzija određena u manjem iznosu od penzije koja je utvrđena i isplaćena za decembar 2016. godine u Federaciji, usklađena za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava.

 

Zajamčeni iznos penzije pripada osiguraniku koji je ostvario pravo na penziju sa 40 godina staža osiguranja, a kome je penzija određena u manjem iznosu od penzije koja je isplaćena za decembar 2016. godine u Federaciji, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava.

           

  1. Koji su izuzeci od isplate penzije u visini najniže penzije ?

Najniži iznos penzije ne osigurava se osiguranicima koji su ostvarili pravo na srazmjerni dio penzije po međunarodnim ugovorima i Sporazumom o međusobnim pravima i obavezama u sprovođenju penzijskog i invalidskog osiguranja („Službene novine Federacije BiH“, broj 24/00), zaključenog između nosilaca osiguranja u entitetima Bosne i Hercegovine, kao ni korisnicima penzije koji nemaju prebivalište na teritoriji BiH, ukoliko međunarodnim ugovorom nije drugačije uređeno.

 

  1. Ukoliko u bazi podataka matične evidencije Federalnog zavoda za PIO/MIO nedostaju prijave i odjave za određene periode rada, kako pokrenuti postupak utvrđivanja staža osiguranja i uz koju dokumentaciju?

Postupak za utvrđivanja perioda osiguranja pokreće se zahtjevom (poslodavca, osiguranika, korisnika starosne ili invalidske penzije, te članova porodice umrlog osiguranika odnosno korisnika penzije).

Penzijski staž utvrđuje se na osnovu sljedeće dokumentacije:

  1. radne knjižice,
  2. pravosnažnog rješenja o penzijskom stažu,
  3. rješenja o prijemu u radni odnos,
  4. rješenja o rasporedu na radno mjesto i prestanku radnog odnosa,
  5. obavještenja o plaći i stažu osiguranja,
  6. prijepisa ličnog kartona o zdravstvenom osiguranju,
  7. drugih odgovarajućih dokumenata.

 

 

 

  1. Pod kojim uslovima se može tražiti ponovni obračun penzije na osnovu staža osiguranja navršenog nakon ostvarivanja prava na penziju?

Samo korisniku starosne penzije, koji stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, nakon prestanka tog osiguranja, na njegov zahtjev se može odrediti novi iznos penzije,  pod uslovom da je naknadno navršio najmanje šest mjeseci staža osiguranja.

.

 

  1. Ko i kada je obavezan dostaviti potvrdu o životu?

Korisnik penzije kome se isplata vrši van Bosne i Hercegovine (izuzev isplate u R. Hrvatsku i R. Sloveniju) obavezan je na kraju kalendarske godine dostaviti potvrdu o životu.

Obrazac potvrde o životu možete preuzeti na našoj web stranici u dijelu – dokumenti/obrasc/potvrde o životu

 

  1. Ko ima pravo na naknadu pogrebnih troškova i u kojem roku se podnosi zahtjev?

U slučaju smrti korisnika penzije sa prebivalištem u Federaciji ili Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine, nasljedniku – članu uže porodice, koji izmiri troškove sahrane pripada naknada pogrebnih troškova/posmrtnina, u visini prosječne penzije isplaćene u mjesecu prije smrti korisnika penzije.

Zahtjev se podnosi u roku od tri mjeseca od dana smrti korisnika penzije.

Potrebna dokumentacija:

–          umrli list,

–          rodni list ukoliko zahtjev podnosi dijete umrlog, ili vjenčani list ukoliko zahtjev podnosi bračni supružnik,

–          cips umrle osobe, ili uvjerenje o prebivalištu umrlog,

–          računi od troškova /dženaze/sahrane/pogreba,

–          ček od penzije,

–          transakcijski račun banke od podnositelja zahtjeva.

 

  1. Na koji način se vrši isplata penzije?

Penzija se isplaćuje korisniku penzije putem pošte ili putem banaka.

Isplata penzije u inostranstvo vrši se u skladu sa odredbama međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju, a u slučaju kad sporazum nije zaključen, isplata se vrši po principu reciprociteta.

 

  1. Može li se penzija isplaćivati na tekući račun opunomoćenika, ako korisnik penzije to zatraži?

    Penzija se ne može isplaćivati na tekući račun opunomoćenika, već samo korisnika, bez obzira na zahtjev stranke.

Korisnik ovlašćuje opunomoćenika da u njegovo ime prima penziju, a ugovornim odnosnom između poslovnih banaka i Federalnog zavoda za PIO/MIO uređeno je doznačivanje penzije na račun korisnika te se u skladu s tim i eventualne nepripadne isplate i povrat uvijek potražuju od banke tog korisnika.

 

  1. Kako se može realizovati isplata penzije na bankovni račun Dom penzionera u kojem je korisnik penzije smješten?

Obavezna dokumentacija koju treba predati uz zahtjev jeste rješenje o smještaju/prijemu u Dom penzionera.

Ako Federalni zavod za PIO/MIO ima zaključen ugovor o poslovnoj saradnji sa Domom penzionera u koji je korisnik penzije smješten, isplata penzije vrši se na bankovni račun Doma penzionera.

Ukoliko Federalni zavod za PIO/MIO nema zaključen ugovor o poslovnoj saradnji sa Domom penzionera u koji je korisnik penzije smješten, isplata penzije se vrši na lični transakcijski račun, a putem banke se dalje sklapa ugovor/trajni nalog za prenos sredstava na račun Doma penzionera u koji je korisnik penzije smješten.

Kada se radi o Domu penzionera koji se nalazi u Federaciji Bosne i Hercegovine, postoji i mogućnost isplate penzije na adresu Doma penzionera.

 

46.  Kako realizovati isplatu neisplaćene penzije nakon smrti korisnika penzije?

Radi isplate neisplaćene pripadajuće penzije umrlog korisnika,  potrebno je uz zahtjev dostaviti, pravomoćno rješenje o nasljeđivanju (original ili ovjerenu kopiju) i bankovni račun nasljednika.

 

  1. Kako da pokrenem postupak i dođem do potvrde staža koji sam ostvario/la u inostranstvu?

Postupak za potvrdu staža pokreće se na zahtjev osiguranika koji se predaje u nadležnoj poslovnici Federalnog zavoda za PIO/MIO ili putem pošte.

Uz zahtjev za potvrdu staža potrebno je dostaviti sve dokaze o stažu ostvarenm u inostranstvu koje osiguranik posjeduje npr. kopiju radne knjižice.

Bitna napomena je da se postupak za potvrdu staža pokreće samo prema nosiocima osiguranja iz država sa kojim Bosna i Hercegovina ima potpisan/preuzet sporazum/ugovor o socijalnom osiguranju.

Pregled država sa kojim Bosna i Hercegovina ima zaključen ili preuzet Sporazum/Ugovor o socijalnom osiguranju možete pronaći na našoj web stranici u dijelu – Međunarodni ugovori – sporazumi o socijalnom osiguranju.

 

  1. Kako da ostvarim penziju po osnovu staža osiguranja koji sam ostvario u inostranstvu?

Prilikom predaje zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju kod Federalnog zavoda za PIO/MIO potrebno je navesti da imate ostvaren staž u inostranstvu, te dostaviti dokaze tome u prilogu.

Federalni zavod za PIO/MIO na propisanim međudržavnim obrascima pokreće postupak za ostvarivanje prava na penziju prema ino nosiocu osiguranja, uz napomenu da se  predmetni postupak pokreće samo prema nosiocima osiguranja iz država sa kojim Bosna i Hercegovina ima potpisan/preuzet sporazum/ugovor o socijalnom osiguranju.

Pregled država sa kojim Bosna i Hercegovina ima zaključen ili preuzet Sporazum/Ugovor o socijalnom osiguranju možete pronaći na našoj web stranici u dijelu – Međunarodni ugovori – sporazumi o socijalnom osiguranju.

 

  1. Kada prestaje pravo na penziju?

Pravo na penziju prestaje smrću korisnika, kada u toku korištenja prestanu da postoje uslovi za ostvarivanje prava, kada se naknadno utvrdi da nisu postojali uslovi za ostvarivanje prava i na zahtjev korisnika.

  1. Ko od korisnika penzije može raditi, biti u osiguranju i primati penziju?

Korisnici porodične penzije i korisnici koji su ostvarili pravo po odredbama Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno – oslobodilačkog rata ne mogu primate penziju I biti u radnom odnosu.

 

  1. Gdje i na koji način se podnosi zahtjev za izdavanje Uvjerenja o podacima registrovanim u bazi matične evidencije Federalnog zavoda za PIO/MIO?

Zahtjev za izdavanje Uvjerenja o podacima registrovanim u bazi matične evidencije podnosi se lično, poštom ili putem oponomoćenika u najbližoj poslovnici ili Kantonalnoj službi Federalnog zavoda za PIO/MIO prema mjestu prebivališta.

Uz zahtjev je potrebno priložiti i dokaz o plaćenoj naknadi (uplatnicu/10 KM) za izdavanje predmetnog/traženog Uvjerenja.

 

  1. Na koji način izvršiti promjenu isplatne adrese primanja penzije?

Za promjenu adresnih podataka vezanih za isplatu penzije potrebno je lično ili pisanim zahtjevom obratiti se najbližoj poslovnici odnosno Odsjeku za isplatu penzija i naknada mjerodavne Kantonalne službe Federalnog zavoda za PIO/MIO.

Uz zahtjev je neophodno priložiti dokaz o novom načinu vršenja isplate penzije (potvrda o prebivalištu, potvrda banke o broju tekućeg računa odnosno deviznog računa, IBAN SWIFT – za isplatu u inostranstvo).

 

  1. Koji posebni propisi, propisi osim Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, se primjenjuju, te se po njima može ostvariti pravo na penziju?

Posebni propisi koji su u primjeni kako slijedi:

 

  1. Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno – oslobodilačkog rata (“Sl.novine FBIH”, broj: 41/13, 90/17 i 29/22)

 

Odredbom člana 4. stav 1. tačka 3. Zakona propisano je da pripadnici Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine (A R BiH, HVO, MUP-a R BiH i HZ HB – u daljnjem tekstu: OS R BiH) kojima je priznato učestvovanje u odbrani Bosne i Hercegovine u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu dezertirali iz OS R BiH, izuzetno stiču pravo na starosnu penziju u iznosu najniže penzije isplaćene za taj mjesec u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i prije navršenih 65 godina života, pod uvjetom da imaju najmanje 20 godina penzijskog staža i da su najmanje 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za penzionisanje, prema ovom zakonu, bili na evidenciji Službe za zapošljavanje.

Starosna penzija iz ove tačke ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koji je licu priznat u učestvovanju u odbrani Bosne i Hercegovine u jednostrukom trajanju. Ukoliko korisnik iz ove tačke ima 20 godina penzijskog staža bez posebnog ratnog staža u dvostrukom trajanju, starosna penzija ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koji je licu priznat u učestvovanju u odbrani Bosne i Hercegovine u dvostrukom trajanju pri čemu se poseban ratni staž priznaje u jednostrukom trajanju.

 

 

  1. Zakon o službi u Oružanim snagama BIH („Službeni glasnik BiH“, broj: 88/05, 53/07, 59/09, 74/10, 42/12, 41/16 i 38/18)

 

Zakonom u službi u Oružanim snagama BIH propisani su između ostalog i uslovi za priznavanje prava na starosnu penziju, prijevremenu starosnu penziju, invalidsku penziju i porodičnu penziju, za vojne osiguranike.

 

Uslovi za ostvarivanje prava po navedenom propisu regulisani su odredbom člana 46.Zakona i to na način:

 

(1) Vojni osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 55 godina života i najmanje 30 godina penzijskog staža.

(2) Vojni osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 40 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života.

 

 

  1. Zakon o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica („Sl. novine F BiH“, broj: 70/50, 61/06, 9/10 i 29/22)

 

Uslovi za ostvarivanje prava po navedenom propisu su regulisani su članom 13. Zakona i to na  način da dobitnik ratnog priznanja ili odlikovanja iz člana 2.stav 1. ovog Zakona stiče pravo na punu starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, odnosno  pravo na starosnu penziju kada navrši 55 godina života i namjanje 15 godina penzijskog staž, pod uvijetima i na način propisan Zakonom o penzijskom I invalidskom osiguranju.

 

  1. Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica (“Sl. novine FBiH”, broj: 33/04, 56/05 i 70/07, 9/10, 90/17 i 29/22).

 

Članom 31a. Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica (“Sl. novine FBiH”, broj: 33/04, 56/05 i 70/07, 9/10 i 90/17), propisano je da pripadnici Oružanih snaga koji su pod uvjetima i na način utvrđen federalnim propisima ostvarili:

– status ratnog vojnog invalida, a kod kojih je utvrđena nesposobnost za privređivanje I (prve) kategorije, isključivo kao posljedica oštećenja organizma zbog rane, povrede ili bolesti, po kom osnovu su i ostvarili vojni invaliditet;

–  kojima je priznat poseban staž u dvostrukom trajanju i

– koji nisu bili osiguranici u vrijeme stupanja u Oružane snage, imaju pravo na invalidsku penziju, pod uvjetima propisanim u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju.

 

Članom 31 b. navedenog Zakona propisano je da ratni vojni invalidi stiču pravo na punu starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kad navrše 55 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža, pod uvjetima i na način propisan Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Korisni linkovi

Linkovi

 

Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje s radom je počeo 1.1.2002. u skladu sa Zakonom o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji BiH.

Rad Zavoda je javan, a nadzor nad zakonitošću rada obavlja Nadzorni odbor. Sjedište Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje je u Mostaru, Dubrovačka b.b.

Adresa

SJEDIŠTE FEDERALNOG ZAVODA ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE - MOSTAR

Sjedište Mostar

Dubrovačka b.b., 88000 Mostar
Tel: 036 445-600 Fax: 036 445-693

Uredi Sarajevo

Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723-100 Fax: 033 723-200

Kontakti

Kantonalna administrativna služba za Zapadno-hercegovački kanton - Ljubuški

Sjedište Ljubuški
IV. Brigade HVO Stjepana Radića, 88320 Ljubuški
Tel: 039 830 - 920 Fax: 039 830 - 924
Email: marina.rasic@fzmiopio.ba

Poslovnica Ljubuški
Bartola Kašića 1, 88320 Ljubuški
Tel: 039 832 - 902 Fax: 039 831 - 686

Poslovnica Grude
Dr. Franje Tuđmana b.b., 88340 Grude
Tel: 039 662 - 309

Poslovnica Posušje
Dalmatinskih brigada b.b., 88240 Posušje
Tel: 039 681 - 096

Poslovnica Široki Brijeg
Ljudevita Gaja 1, 88220 Široki Brijeg
Tel: 039 704 - 093 Fax: 039 704- 094

Kantonalna administrativna služba za Hercegbosanski kanton - Livno

Sjedište Livno
Ul. Zgona Podvornice b.b., 80101 Livno
Tel: 034 208 - 230 Fax: 034 201 - 225
Email: tihomir.marincic@fzmiopio.ba

Poslovnica Bosansko Grahovo
Kninski put b.b., 77270 Bosansko Grahovo
Tel: 034 850 - 201 Fax: 034 850 - 201

Poslovnica Drvar
Kralja Tomislava 40, 77260 Drvar
Tel: 034 820 - 059 Fax: 034 820 - 059

Poslovnica Glamoč
Ive Lole Ribara b.b., 80220 Glamoč
Tel: 034 272 - 420 Fax: 034 272 - 420

Poslovnica Kupres
Mate Bobana b.b., 70250 Kupres
Tel: 034 274 - 175 Fax: 034 274 - 175

Poslovnica Tomislavgrad
Stjepana Radića b.b., 80240 Tomislavgrad
Tel: 034 353 - 301 Fax: 034 352 - 413

Kantonalna administrativna služba za Hercegovačko-neretvanski kanton - Mostar

Sjedište Mostar
Bišćevića b.b., 88104 Mostar
Tel: 036 504 - 100 Fax: 036 504 - 190
Email: ana.jedut@fzmiopio.ba

Poslovnica Mostar
Kralja Zvonimira b.b , 88000 Mostar
Tel: 036 315 - 860 Fax: 036 315 - 860

Poslovnica Jablanica
Branilaca grada b.b., 88420 Jablanica
Tel: 036 752 - 754 Fax: 036 752 - 754

Poslovnica Konjic
Trg Državnosti b.b., 88400 Konjic
Tel: 036 726 - 241 Fax: 036 726 - 241

Poslovnica Neum
Zagrebačka 49, 88390 Neum
Tel: 036 880 - 236 Fax: 036 880 - 236

Poslovnica Čitluk
Kralja Tomislava 89, 88260 Čitluk
Tel: 036 642 - 631 Fax: 036 642 - 631

Poslovnica Rama - Prozor
Splitska b.b, 88440 Rama – Prozor
Tel: 036 771 - 186 Fax: 036 771 - 186

Poslovnica Stolac
Banovinska b.b., 88360 Stolac
Tel: 036 853 - 152 Fax: 036 853 - 152

Poslovnica Ravno
Trg Don Ivana Musića b.b., 88350 Ravno
Tel: 036 891 - 515 Fax: 036 891- 516

Poslovnica Čapljina
Trg Sv. Franje b.b., 88300 Čapljina
Tel: 036 808 - 195 Fax: 036 808 - 195

Kantonalna administrativna služba za Unsko-sanski kanton - Bihać

Sjedište Bihać
Safvet bega Bašagića 10, 77000 Bihać
Tel: 037 310 - 590 / 037 313 - 156 /
037 319 - 004 / 037 319 - 005 /
Fax: 037  312 - 950
Email: dzenana.cavkunovic@fzmiopio.ba

Poslovnica Bosanska Krupa
Trg Avde Ćuka b.b., 77240 Bosanska Krupa
Tel: 037 471 - 104 Fax: 037 471 - 104

Poslovnica Bosanski Petrovac
Safeta Hidića b.b., 77250 Bosanski Petrovac
Tel: 037 881 - 176 Fax: 037 881 - 176

Poslovnica Bužim
505. Viteške brigade b.b., 77245 Bužim
Tel: 037 410 - 075 Fax: 037 410 - 075

Poslovnica Cazin
Hasana Mujezinovića b.b., 77220 Cazin
Tel: 037 514 - 203 Fax: 037 514 - 203

Poslovnica Ključ
Kulina Bana b.b., 79280 Ključ
Tel: 037 661 - 105 Fax: 037 661 - 105

Poslovnica Sanski Most
10. Oktobra 18,
Tel: 037 686 - 209 Fax: 037 686 - 209

Poslovnica Velika Kladuša
Ibrahima Mržaljka 11,
Tel: 037 770 - 099 Fax: 037 770 - 099

Kantonalna administrativna služba za Srednjobosanski kanton - Travnik

Sjedište Travnik
Prnjavor bb, 77270 Travnik
Tel: 030 548 - 400 Fax: 030 548 - 458
Email: nirveta.bilic@fzmiopio.ba

Poslovnica Bugojno
Dr. Wagnera 9, 70230 Bugojno
Tel: 030 270 - 276 Fax: 030 252 - 091

Poslovnica Donji Vakuf
770. Slavne brdske brigade, 70220 Donji Vakuf
Tel: 030 201 - 186 Fax: 030 201 - 128

Poslovnica Fojnica
Mehmeda Spahe 2/C, 71270 Fojnica
Tel: 030 831 - 726 Fax: 030 831 - 726

Poslovnica Uskoplje - Gornji Vakuf
Kralja Tomislava b.b.,
70240 Uskoplje/Gornji Vakuf
Tel: 030 494 - 262 Fax: 030 494 - 016

Poslovnica Jajce
Maršala Tita br. 49, 70000 Jajce
Tel: 030 654 - 168 Fax: 030 654 - 169

Poslovnica Kiseljak
Alekse Šantića br. 8, 71250 Kiseljak
Tel: 030 879 - 133 Fax: 030 870 - 653

Poslovnica Kreševo
Fra Grge Martića 120, 71260 Kreševo
Tel: 030 806 - 569 Fax: 030 806 - 569

Poslovnica Novi Travnik
Mehemda Spahe 27, 72290 Novi Travnik
Tel: 030 793 - 626 Fax: 030 525 - 071

Poslovnica Vitez
Hrvatskih branitelja A-1, 72250 Vitez
Tel: 030 714 - 863 Fax: 030 711 - 501

Poslovnica Busovača
Mehmedalije Maka Dizdara bb, 72260 Busovača
Tel: 030 732 - 344 Fax: 030 732 - 344

Kantonalna administrativna služba za Posavski Kanton - Orašje

Sjedište Orašje
Jug I b.b., 76270 Orašje
Tel: 031 719 - 700 Fax: 031 719 - 701
Email: dragica.tunjic@fzmiopio.ba

Ispostava Odžak
Hanke I b.b., 76290 Odžak
Tel: 031 762 - 282 Fax: 031 761 - 395

Ispostava Domaljevac – Šamac
Posavskih branitelja b.b., 76233 Domaljevac
Tel: 031 791 - 717 Fax: 031 791 - 717

Ured za Brčko Distrikt
Antuna Branka Šimića 6, 76120 Brčko

Tel: 049 591 520

Kantonalna administrativna služba za Zeničko-dobojski kanton - Zenica

Sjedište Zenica
A.Aska Borića 28b, 72000 Zenica
Tel: 032 466 - 200 Fax: 032 466- 244
Email: Amir.Galijasevic@fzmiopio.ba

Ispostava Kakanj
Zgošćanska b.b., 72240 Kakanj
Tel: 032 554 - 012 Fax: 032 554 - 012

Ispostava Maglaj
Ilijasa Smajlagića b.b., 74250 Maglaj
Tel: 032 603 - 521 Fax: 032 603 - 521

Ispostava Olovo
Branilaca b.b.

Ispostava Vareš
Armije BiH S-30, 71330 Vareš
Tel: 032 843 - 019 Fax: 032 843 - 019

Ispostava Visoko
Branilaca 11, 71300 Visoko
Tel: 032 735 - 785 Fax: 032 735 - 785

Ispostava Zavidovići
Prvomajska b.b., 72220 Zavidoovići
Tel: 032 878 - 773 Fax: 032 878 - 773

Ispostava Doboj Jug – Matuzići
Matuzići b.b., 74203 Matuzići
Tel: 032 691 - 174 Fax: 032 691 - 174

Ispostava Žepče
Stjepana Tomaševića b.b., 72230 Žepče
Tel: 032 881 - 297 Fax: 032 881 - 297

Ispostava Usora
Žabljak b.b., 74230 Usora
Tel: 032 893 - 874 Fax: 032 893 - 874

Ispostava Tešanj
Trg Gaziferhatbega b.b., 74260 Tešanj
Tel: 032 650 - 071 Fax: 032 650 - 071

Ispostava Breza
Bosanskih Namjesnika 37, 71370 Breza
Tel: 032 785 - 716 Fax: 032 785 - 716

Kantonalna administrativna služba za Tuzlanski kanton - Tuzla

Sjedište Tuzla
Franjevačka 36, 75000 Tuzla
Tel: 035 309 - 347 Fax: 035 251 - 587
Email: muhamed.halilagic@fzmiopio.ba

Poslovnica Banovići
Alije Izetbegovića 2, 75290 Banovići
Tel: 035 876 - 215

Poslovnica Doboj Istok (Brijesnica)
Brijesnica Velika, 74206 Doboj Istok
Tel: 035 722 – 571

Poslovnica Čelić
Alije Izetbegovića 60/2, 75246 Čelić
Tel: 035 660 - 077

Poslovnica Gračanica
22. Divizije 42/c, 75320 Gračanica
Tel: 035 703 - 276

Poslovnica Gradačac
Hadžiefendina 2, 76250 Gradačac
Tel: 035 817 - 155

Poslovnica Kalesija
Žrtava Genocida Srebrenice b.b, 75260 Kalesija
Tel: 035 631 - 207

Poslovnica Kladanj
Avdage Hasića 25, 75280 Kladanj
Tel: 035 621 - 278

Poslovnica Lukavac
Redžepa ef. Muminhodzića 16, 75300 Lukavac
Tel: 035 554 - 389

Poslovnica Sapna
Sapna b.b., 75411 Sapna
Tel: 035 597 - 113

Poslovnica Teočak
Ispostava Teočak b.b., 75414 Teočak
Tel: 035 756 - 256

Poslovnica Srebrenik
Alije Izetbegovića b.b., 75350 Srebrenik
Tel: 035 645 - 715

Poslovnica Živinice
Alije Izetbegovića b.b., 75270 Živinice
Tel: 035 774 - 559

Ured za Brčko Distrikt
Antuna Branka Šimića 6, 76120 Brčko

Tel: 049 591 520

Kantonalna administrativna služba za Sarajevski kanton - Sarajevo

Sjedište Sarajevo
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 100 Fax: 033 723 - 200
Email: sonja.toholj@fzmiopio.ba

Portirnica
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 165

Kabinet direktora KAS Sarajevo
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 152

Šef Sektora za ostvarivanje prava iz PIO
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 154

Šef Odjeljenja za rješavanje o pravima iz PIO u I-stepenu
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 159

Šef Odjeljenja za pravne, kadrovske i opšte poslove
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 155

Šef Odjeljenja za finansije
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 193

Šef Odsjeka za matičnu evidenciju
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 157

Šef Odsjeka za likvidaciju
penzija i naknada - isplata penzija
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 164

Voditelj kancelarijskog poslovanja
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 162

Saradnik za pružanje pravne
pomoći - informacije
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 161

Poslovnica Hadžići
Hadželi broj 169, 71240 Hadžići
Tel: 033 420 - 219 Fax: 033 420 - 219

Poslovnica Ilidža
Mala aleja 18, 71210 Ilidža
Tel: 033 623 - 053 Fax: 033 627 - 343

Poslovnica Ilijaš
Ivana Franje Jukića 4, 71380 Ilijaš
Tel: 033 400 - 039 Fax: 033 400 - 039

Poslovnica Vogošća
Jošanička 34, 71320 Vogošća
Tel: 033 434 - 352 Fax: 033 432 - 641

Kantonalna administrativna služba za Bosansko-podrinjski kanton - Goražde

Sjedište Goražde
1. Slavne Višegradske brigade br. 1,
73000 Goražde
Tel: 038 221 - 430 Fax: 038 240 - 002
Email: amina.hendo@fzmiopio.ba

Ispostava Foča - Ustikolina
Ustikolina b.b., 73250 Ustikolina
Tel: 038 518 - 567

Ispostava Pale – Prača
Hrenovačkog batoljona b.b., 73290 Prača
Tel: 038 799 - 006

Isplata penzija za inostranstvo

Mostar:
Federalni zavod za MIO/PIO
Dubrovačka bb, 88000 Mostar

Slavica  Bokšić: slavica.boksic@fzmiopio.ba
Željko Arapović:  zeljko.arapovic@fzmiopio.ba

Sarajevo:
Federalni zavod za MIO/PIO
Ložionička 2, 71000 Sarajevo

Fadila Balić: 
fadila.balic@fzmiopio.ba
Nedim Begović: 
nedim.begovic@fzmiopio.ba