1. Koja su prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja?

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su:

 

1. pravo na starosnu penziju
2. pravo na invalidsku penziju,
3. prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnošću,
4. pravo po osnovu fizičke onesposobljenosti,
5. pravo na porodičnu penziju.

 

2. Koji su uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju?

Pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno kada navrši 65 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža, ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

 

3. Koji su uslovi za ostvarivanje prava na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za žene?

Izuzetnu prijevremenu starosnu penzije za žene, može ostvariti osiguranik žena kada navrši najmanje u:

2022. godini 57 godina i šest mjeseci života i 32 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
2023. godini 58 godina života i 33 godine staža osiguranja,
2024. godini 58 godina i šest mjeseci života i 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
2025. godini 59 godina života i 34 godine staža osiguranja,
2026. godini 59 godina i šest mjeseci života i 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
2027. godini 60 godina života i 35 godina staža osiguranja,
2028. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
2029. godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja,
2030. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
2031. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja,
2032. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
2033. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja,
2034. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
2035. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja,
2036. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

 

4. Koji su uslovi za ostvarivanje prava na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za muškarce?

 

Izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za muškarce, može ostvariti osiguranik muškarac kad navrši najmanje u:

2022. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
2023. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja,
2024. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
2025. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja,
2026. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

 

 

5. Koji su uslovi za ostvarivanje prava na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za osiguranike?

Osiguraniku koji ima navršenih 40 godina penzijskog staža starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju iz člana 40. Zakona snižava se za ukupni priznati posebni staž u dvostrukom trajanju, a ne više od 58 godina života.

 

Primjer: Ukoliko osiguranik ima navršenih 40 godina penzijskog staža (staž osiguranja + poseban staž) i ostvaren poseban staž u trajanju od 4 godine 2 mjeseci i 12 dana, starosna granica za ostvarivanje prava u tom slučaju iznosi 60 godina 09 mjeseci i 18 dana.

 

6. Kome se vrši umanjenje penzije i na koji način?

Umanjenje penzije se vrši osiguranicima koji ostvare pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za žene i muškarce, na način da se za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije umanjuje za 0,333333 %, odnosno za 4% na godišnjem nivou.

Primjer: Ukoliko osiguranik žena ostvari pravo na izuzetnu prijevremenu penziju za žene sa navršenih 63 godina, 00 mjeseci i 00 dana, ostvarena penzija se umanjuje za 8%.

 

7. Da li se penzija prestaje umanjivati nakon što korisnica/k izuzetne prijevremene starosne penzije navrši 65 godina života?

Umanjenje penzije kod ostvarivanja prava na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za žene i muškarce je trajnog karaktera, iznos penzije se ne prestaje umanjivati nakon navršenih 65 godina života.

 

8. Ko ostvaruje pravo na stimulaciju za kasniji odlazak u starosnu penziju i na koji način?

Osiguraniku koji ostvari pravo na starosnu penziju, za svaki mjesec kasnijeg odlaska u starosnu penziju koje je proveo u osiguranju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije uvećava se za 0,166666%, odnosno za 2% na godišnjem nivou.

Primjer: Ukoliko osiguranik ostvari pravo na starosnu penziju sa navršenih 65 godina 05 mjeseci života, ostvareni iznos penzije se uvećava za 0,833333%.

 

9. Koja je razlika između penzijskog staža i staža osiguranja?

Penzijski staž na osnovu kojeg se ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obuhvata staž osiguranja i poseban staž,  kao i vrijeme koje se računa u penzijski staž po propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Staž osiguranja podrazumijeva staž osiguranja sa efektivnim trajanjem i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem.

U staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme koje je osiguranik, poslije 15. godine života, proveo u obaveznom ili dobrovoljnom osiguranju, za koje je uplaćen doprinos.

 

Poseban staž  – član 36. Zakona o PIO propisuje da se„ Licima koja su uzela učešće u pripremama a odbranu Bih, odnosno koja su uzela učešće u odbrani BiH kao pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine, odnosno HVO-a  i organa unutrašnjih poslova, saglasno propisima koji su se na njih odnosili prije stupanja na snagu ovog Zakona, u penzijski staž kao poseban staž u dvostrukom trajanju računa vrijeme koje su proveli u pripremama odnosno odbrani BiH u periodu od 18.09.1991. do 23.12.1995 godine, u skladu sa propisima, kriterijima, načinu i postupku priznavanja i izdavanja uvjerenja na osnovu kojih se ovo vrijeme priznaje u penzijski staž kao poseban staž“.

Poseban staž ne čini staž osiguranja, bez obzira na to da li je unesen u matičnu evidenciju nosioca osiguranja.

 

 

10. Kada se poseban staž može uračunati u ukupan penzijski staž?

Poseban staž uračunat će se u penzijski staž samo uz pismenu saglasnost lica na koga se taj staž odnosi.

 

Licima koja su uzela učešće u pripremama za odbranu BiH, odnosno koja su uzela učešće u odbrani BiH kao pripadnici Armije Republike BiH, odnosno Hrvatskog vijeća obrane i organa unutrašnjih poslova, koja su pravosnažnom presudom osuđena zbog krivičnog djela ratnog zločina, poseban staž ne računa se u penzijski staž.

 

11. Da li lice koje se nalazi u osiguranju/radnom odnosu može ostvariti pravo na penziju?

Pravo na penziju obezbjeđuje se nakon prestanka osiguranja.

 

12. Da li se vrijeme provedeno na služenju vojnog roka u bivšoj JNA može uračunati u ostvareni penzijski staž?

Vrijeme služenja vojnog roka u bivšoj JNA ne može se priznati/uračunati u staž osiguranja/penzijski staž, niti se retroaktivnom uplatom doprinosa ovo vrijeme/period može regulisati kao staž osiguranja/penzijski staž.

 

13. Na koji način se lice može osigurati na dobrovoljno osiguranje?

Lice se može osigurati na dobrovoljno osiguranje pod uslovom da nije osiguranik u obaveznom osiguranju, ako ima opću zdravstvenu sposobnost, ako je starije od 15 godina, a najkasnije do navršene 65 godine, te ako je državljanin Bosne i Hercegovina.

Osoba koja se nalazi na redovnom školovanju i osoba koja je ostvarila pravo na penziju ne može biti osiguranik u dobrovoljnom osiguranju.

 

14. Kada i kako mogu ostvariti pravo na dokup staža putem Službe za zapošljavanje?

U skladu sa članom 31. stav 2. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba („Službene novine Federacije BiH“, br.55/00, 41/01, 22/05 i 9/08) penzijsko i invalidsko osiguranje osigurava se nezaposlenoj osobi kojoj nedostaju do tri godine penzijskog staža do sticanja uvjeta za starosnu penziju.

Zahtjev za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje shodno navedenom članu 31. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, podnosi se kod nadležne Službe za zapošljavanje.

 

15. Na koji način se vrši smanjenje starosne granice za staž sa uvećanim trajanjem?

Osiguraniku koji ima navršen staž osiguranja sa uvećanim trajanjem starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju – 65 godina života –  snižava se za ukupno uvećanje staža, a ne više od 45 godina života.

 

Primjer:  Ukoliko osiguranik ima navršen staž osiguranja sa uvećanim trajanjem koji iznos 1 godinu, starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju u tom slučaju iznosi 64 godine.

 

16. Da li postoji mogućnost smanjenja starosne granice za staž osiguranja sa uvećanim trajanjem radi ostvarivanja prava na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za žene i muškarce?

Ne postoji mogućnost smanjenja starosne granice osiguraniku koji ima ostvaren staž osiguranja sa uvećanim trajanjem radi ostvarivanja prava na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za žene i muškarce.

 

17. U situacijama kada su ispunjeni uslovi za ostvarivanja prava i na starosnu i na porodičnu penziju, da li se mogu koristiti obje penzije?

Lice koje u skladu sa Zakonom o PIO ispuni uslove za ostvarivanje prava na penziju po više osnova može, po sopstvenom izboru, koristiti samo jedno od tih prava.

 

Dakle, ne postoji mogućnost korištenje prava na penziju po dva osnova – starosne/invalidske i porodične penzije.

 

 

18. Kako se pokreće postupak za ostvarivanje prava na penziju?

 

Postupak za ostvarivanje prava na starosnu ili invalidsku penziju pokreće se na zahtjev osiguranika, dok se postupak za ostvarivanje prava na porodičnu penziju pokreće na zahtjev člana porodice umrlog osiguranika, odnosno člana porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.

 

 

19. Od čega zavisi i kako se određuje visina penzije?

Visina penzije zavisi od dužine staža osiguranja, odnosno penzijskog staža, ostvarenih plaća i vrijednosti općeg boda u godini ostvarivanja prava – bodovni sistem.

 

20. Koja je formula/način izračuna visine penzije?

Izračun penzije po bodovnom sistemu odvija se u nekoliko faza prema sljedećoj formuli:

• ostvarena plaća osiguranika :  prosječna plaća u istoj kalendarskoj godini  =  godišnji lični koeficijent
• zbir godišnjih ličnih koeficijenata :  zbir perioda za koji su obračunati  =  lični koeficijent
• lični koeficijent x  staž osiguranja + poseban staž / ukoliko posjeduje =  lični bod
• lični bod x opći bod  = PENZIJA

 

21. Šta je srazmjerna penzija i ko je može ostvariti?

Osiguraniku koji pored penzijskog staža ostvarenog u Bosni i Hercegovini ima staž osiguranja ostvaren u inostranstvu, a u pitanju je država sa kojom Bosna i Hercegovina ima zaključen/preuzet sporazum/ugovor o socijalnom osiguranju, pod uslovom da bez tog staža ne ispunjava uslove za ostvarivanje prava na penziju, priznaje i određuje se srazmjerna penzija/srazmjerni dio penzije.

Pregled država sa kojim Bosna i Hercegovina ima zaključen ili preuzet Sporazum/Ugovor o socijalnom osiguranju možete pronaći na našoj web stranici u dijelu – Međunarodni ugovori – sporazumi o socijalnom osiguranju.

 

22. Koji su uslovi za ostvarivanje prava na invalidsku penziju?

Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju propisani su uslovi za ostvarivanje prava na invalidsku penziju i to:

• Osiguranik kod kojeg je utvrđena I kategorija invalidnosti stiče pravo na invalidsku penziju:

 

1. ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira na dužinu penzijskog staža.
2. Ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleešću, pod uslovom da je prije nastanka invalidnosti imao navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu perioda od navršenih najmanje 20 godina života do nastanka invalidnosti, računajući radni vijek na pune godine.

2) Osiguranik kod koga je utvrđena I kategorija invalidnosti do navršene 30 godine života stiče pravo na invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uslovom da prije nastanka invalidnosti ima navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu staža osiguranja,

3) Osiguraniku iz stava 1. i 2. ovog člana koji je bio na redovnom školovanju i takvim školovanjem stekao višu ili visoku stručnu spremu, radni vijek se računa od 22 godine života ako je stekao višu stručnu spremu, odnosno od 25 godina ako je stekao visoku stručnu spremu.

Primjer: Osiguranik koji ima navršenih 56 godina života na dan kada je utvrđeno postojanje I kategorije invalidnosti, i koji ima srednju stručnu spremu, mora imati penzijski staž u trajanju od  12 godina, kako bi mogao steći pravo na invalidsku penziju.

 

23. Kako se određuje visina invalidske penzije?

Invalidska penzija se određuje na isti način kao i starosna penzija.

 

 

24. Kako se određuje visina invalidske penzije u slučaju povrede na radu ili profesionalne bolesti?

Osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 40 godina.

 

25. Kada postoji i na koji način se određuje visine novčane naknade za slučaj fizičke onesposobljenosti?

Fizička onesposobljenost postoji kada je osiguranik pretrpio gubitak, ozbiljnu povredu ili značajnu onesposobljenost organa ili dijelova tijela što pogoršava prirodnu aktivnost organizma i zahtijeva veći napor za zadovoljavanje životnih potreba, bez obzira da li je na taj način prouzrokovana invalidnost ili ne.

Postupak za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za fizičku onesposoboljenost provodi se po određenoj zakonskoj proceduri, koja podrazumijeva podnošenja zahtjeva  na propisanom obrascu.

Fizičku onesposobljenosti utvrđuje nalazom, ocjenom i mišljenjem Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja.

Pravo na novčanu naknadu zbog fizičke onesposobljenosti osiguranik stiče, uz uslove koje mora kumulativno ispunjavati – potrebno je da fizička onesposobljenost iznosi 30%, te da je nastala isključivo kao rezultat povrede na radu ili bolesti uzrokovane radom.

Iznos novčane naknade  se utvrđuje prema procentu fizičke onesposobljenosti  i izražava se u odgovarajućem procentu od osnova – osnov za novčanu naknadu za fizičku onesposobljenost je najniži iznos penzije iz decembra 2024. usklađen za sva pripadajuća povećanja u momentu ostvrivanja prava.

 

26. Ko može ostvariti pravo na porodičnu penziju?

Pravo na porodičnu penziju imaju članovi porodice umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uslove za starosnu ili invalidsku penziju i članovi porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.

 

Članovima porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije smatraju se:

 

1. bračni supružnik i vanbračni partner (udovica odnosno udovac),
2. razvedeni bračni supružnik, ako mu je pravosnažnom presudom suda dosuđeno pravo na izdržavanje,
3. dijete, rođeno u braku ili van braka, te usvojeno dijete,
4. pastorak ukoliko ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao,
5. dijete-unuče bez oba roditelja ukoliko ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao.

 

Vanbračni partnerom smatra se lice koje je kao takvo definisano Porodičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine, a koje je svoj status utvrdilo u odgovarajućem sudskom postupku.

 

27. Koji su uslovi za ostvarivanje prava na porodičnu penziju za udovicu?

Udovica ima pravo na porodičnu penziju:

1. ako je na dan smrti supruga navršila 50 godina života,
2. ako je na dan smrti supruga bila potpuno nesposobna za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruga,
3. ako je poslije smrti supruga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu penziju, a ona obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci.

 

Udovica kojoj pravo na porodičnu penziju, prestane prije navršenih 50 ali poslije navršenih 45 godina života, može ponovo ostvariti pravo na porodičnu penziju kad navrši 50 godina života.

 

Udovica koja nije ostvarila pravo na porodičnu penziju poslije smrti supruga iako je ispunjavala uvjete obavljajući roditeljsku dužnost prema djeci, može ostvariti pravo na porodičnu penziju i nakon prestanka prava na porodičnu penziju djece, pod uvjetom utvrđenim odredbama Zakona o PIO.

 

Udovica koja u toku korištenja prava na porodičnu penziju postane potpuno nesposobna za privređivanje zadržava pravo na porodičnu penziju dok postoji takva nesposobnost.

 

Udovica koja u toku korištenja prava na porodičnu penziju navrši 50 godina života zadržava pravo na porodičnu penziju.

 

Udovica koja do smrti supruga nije navršila 50 ali je imala navršenih 45 godina života ima pravo na porodičnu penziju kad navrši 50 godina života.

 

Udovica koja je do smrti supruga ili do prestanka prava na porodičnu penziju navršila 45 godina života ima pravo na porodičnu penziju prije navršenih 50 godina života, ako postane potpuno nesposobna za privređivanje.

 

Udovica ima pravo na porodičnu penziju i kad je dijete osiguranika, odnosno korisnika penzije rođeno 300 dana nakon njegove smrti.

 

Udovica šehida, odnosno poginulog branioca, ima pravo na porodičnu penziju kada navrši 45 godina života.

 

 

28. Koji su uslovi za ostvarivanje prava na porodičnu penziju za udovca?

Udovac ima pravo na porodičnu penziju:

 

1. ako je na dan smrti supruge navršio 60 godina života,
2. ako je na dan smrti supruge bio potpuno nesposoban za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruge,
3. ako je poslije smrti supruge ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu penziju, a on obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci.

 

Udovac kome pravo na porodičnu penziju prestane prije navršenih 60 ali poslije navršenih 55 godina života može ponovo ostvariti pravo kad navrši 60 godina života.

 

Udovac koji nije ostvario pravo na porodičnu penziju poslije smrti supruge,iako je ispunjavao uvjete  obavljajući roditeljsku dužnost prema djeci , može ostvariti pravo na porodičnu penziju i nakon prestanka prava na porodičnu penziju djece, pod uvjetom utvrđenim odredbama Zakona o PIO.

 

Udovac koji u toku korištenja prava na porodičnu penziju postane potpuno nesposoban za privređivanje zadržava pravo na porodičnu penziju dok postoji takva nesposobnost.

 

Udovac koji u toku korištenja prava na porodičnu penziju navrši 60 godina života zadržava pravo na porodičnu penziju.

 

Udovac koji do smrti supruge nije navršio 60 ali je imao navršenih 55 godina života ima pravo na porodičnu penziju kad navrši 60 godina života.

 

Udovac koji je do smrti supruge ili do prestanka prava na porodičnu penziju navršio 55 godina života ima pravo na porodičnu penziju prije navršenih 60 godina života, ako postane potpuno nesposoban za privređivanje.

 

29. Koji su uslovi za ostvarivanje prava na porodičnu penziju za dijete?

Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju propisani su uslovi za ostvarivanje prava na porodičnu penziju za dijete, kako slijedi:

 

• Dijete ima pravo na porodičnu penziju do navršenih 15 godina života.
• Poslije navršenih 15 godina života, dijete ima pravo na porodičnu penziju do završetka redovnog školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života.
• Redovnim školovanjem, u smislu ovog zakona, ne smatra se školovanje u školi istog ili nižeg stepena obrazovanja od škole koju je dijete završilo.
• Dijete kod koga nastupi nesposobnost za samostalan život i rad prije 15. godine života ima pravo na porodičnu penziju dok ta nesposobnost traje.
• Dijete kod koga nesposobnost za privređivanje nastupi poslije 15. godine života, a prije smrti osiguranika odnosno korisnika penzije ima pravo na porodičnu penziju ako ga je osiguranik odnosno korisnik penzije izdržavao do svoje smrti.
• Dijete kod koga u toku korištenja prava na porodičnu penziju nastupi nesposobnost za samostalan život i rad ili nesposobnost za privređivanje zadržava pravo na penziju dok ta nesposobnost traje.
• Nesposobnost za samostalan život i rad postoji kada se lice zbog vrste i težine fizičkog ili mentalnog oštećenja ili vrste i težine psihičke bolesti ne može osposobiti za obavljanje najjednostavnijih poslova.

 

30. Da li pravo na porodičnu penziju može ostvariti supružnik iz razvedenog braka?

Pravo na porodičnu penziju ima i supružnik iz razvedenog braka, ako mu je pravosnažnom sudskom presudom dosuđeno pravo na izdržavanje, te ukoliko ispunjava uslove iz ovog zakona.

 

31. Ko i na koji način se može smatrati izdržavanim članom porodice?

Izdržavanim članom porodice umrlog osiguranika odnosno korisnika penzije smatra se član porodice čiji prosječni mjesečni prihod porodičnog domaćinstva u godini u kojoj je nastupila smrt osiguranika odnosno korisnika penzije, ne prelazi iznos najniže penzije.

 

 

32. Način utvrđivanja visine porodične penzije?

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju poznaje utvrđivanje porodične penzije poslije smrti osiguranika i poslije smrti korisnika penzije.

Porodična penzija poslije smrti osiguranika se određuje od invalidske penzije koja bi mu pripadala na dan smrti, a u procentu koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na penziju.

 

Porodična penzija poslije smrti korisnika starosne ili invalidske penzije određuje se od penzije koja je pripadala korisniku na dan smrti, a u procentu koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na penziju.

 

U zavisnosti od broja članova porodice koji ostvaruju pravo, porodična penzija iznosi:

 

1. za jednog člana 70% od penzije od koje se određuje,
2. za dva člana 80% od penzije od koje se određuje,
3. za tri člana 90% od penzije od koje se određuje i
4. za četiri i više članova 100% od penzije od koje se određuje.

 

Dijete, odnosno djeca bez oba roditelja imaju pravo na porodičnu penziju u punom iznosu koji bi pripadao osiguraniku, odnosno korisniku penzije, ukoliko ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom.

 

 

33. Šta je djeljiva porodična penzija?

Pravo na porodičnu penziju imaju supružnik umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije i razvedeni supružnik kome je dosuđeno pravo na izdržavanje.

 

Porodična penzija određuje se u visini koja pripada za jednog člana porodice i dijeli se na jednake dijelove.

 

Dakle, djeljiva penzija je utvrđeni iznos porodične penzije koji se dijeli  između članova porodice koji su ispunili uslove za porodičnu penziju.

 

 

34. Da li pravo na porodičnu penziju ima član porodice koji je pravosnažnom presudom osuđen za krivično djelo čija je posljedica smrt osiguranika, odnosno korisnika lične penzije?

 

Pravo na porodičnu penziju ne može ostvariti, te čak ni koristiti član porodice koji je namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika penzije i za takvo krivično djelo je osuđen pravosnažnom presudom na kaznu zatvora.

 

Također, član porodice umrlog osiguranika ili korisnika penzije, koji se namjerno onesposobio za rad radi ostvarivanja prava na porodičnu penziju, ne može po tom osnovu steći pravo na porodičnu penziju.

 

35. Da li udovica koja je bila u braku sa korisnikom starosne penzije, te je brak od zaključenja do smrti korisnka penzije trajao godinu dana, ima pravo na porodičnu penziju?

Ukoliko korisnik starosne ili invalidske penzije zaključi brak sa navršenih 65 godina života, pravo na porodičnu penziju obezbjeđuje se bračnom supružniku pod uslovom da je brak trajao najmanje tri godine ili da imaju zajedničko dijete.

 

36. Ko i kada je obavezan dostaviti potvrdu o redovnom školovanju?

Korisnici porodične penzije – djeca umrlog osiguranika ili korisnika lične penzije koja se nalaze na redovnom skolovanju, starosne dobi od 15. do 26. Godine, su obavezna na početku svake školske godine dostaviti potvrdu o redovnom školovanju, a po završetku redovnog školovanja dokaz o završenom redovnom školovanju (svjedočanstvo/diplomu).

U slučaju nedostavljanja iste, isplata penzije se obustavlja.

 

37. Kome i pod kojim uslovima pripada pravo na najnižu i zajamčenu penziju?

Najniži iznos penzije pripada korisniku samostalne starosne, porodične i invalidske penzije, kojemu je penzija određena u manjem iznosu od penzije utvrđene sukladno članu 81. stavcima 2. i 4. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji imaju prebivalište na području BiH, izuzev ako je međunarodnim ugovorom drukčije uređeno.

 

Zajamčeni iznos penzije pripada osiguraniku koji je ostvario pravo na penziju s 40 godina staža osiguranja, kojemu je penzija određena u manjem iznosu od iznosa penzije utvrđene sukladno članu 81. stavu 3. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a predstavlja iznos prosječne samostalne penzije isplaćene za decembar 2024. godine, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava.

 

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026. zadržavaju se iznosi najniže i zajamčene penzije dostignuti do usvajanja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o PIO („Službene novine Federacije BiH“, broj 6/26) te se dalje usklađuju prema članu 79. Zakona.

           

38. Koji su izuzeci od isplate penzije u visini najniže penzije ?

Najniži iznos penzije ne osigurava se osiguranicima koji su ostvarili pravo na srazmjerni dio penzije po međunarodnim ugovorima i Sporazumom o međusobnim pravima i obavezama u sprovođenju penzijskog i invalidskog osiguranja („Službene novine Federacije BiH“, broj 24/00), zaključenog između nosilaca osiguranja u entitetima Bosne i Hercegovine, kao ni korisnicima penzije koji nemaju prebivalište na teritoriji BiH, ukoliko međunarodnim ugovorom nije drugačije uređeno.

 

39. Ukoliko u bazi podataka matične evidencije Federalnog zavoda za PIO/MIO nedostaju prijave i odjave za određene periode rada, kako pokrenuti postupak utvrđivanja staža osiguranja i uz koju dokumentaciju?

Postupak za utvrđivanja perioda osiguranja pokreće se zahtjevom (poslodavca, osiguranika, korisnika starosne ili invalidske penzije, te članova porodice umrlog osiguranika odnosno korisnika penzije).

Penzijski staž utvrđuje se na osnovu sljedeće dokumentacije:

1. radne knjižice,
2. pravosnažnog rješenja o penzijskom stažu,
3. rješenja o prijemu u radni odnos,
4. rješenja o rasporedu na radno mjesto i prestanku radnog odnosa,
5. obavještenja o plaći i stažu osiguranja,
6. prijepisa ličnog kartona o zdravstvenom osiguranju,
7. drugih odgovarajućih dokumenata.

 

 

 

40. Pod kojim uslovima se može tražiti ponovni obračun penzije na osnovu staža osiguranja navršenog nakon ostvarivanja prava na penziju?

Samo korisniku starosne penzije, koji stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, nakon prestanka tog osiguranja, na njegov zahtjev se može odrediti novi iznos penzije,  pod uslovom da je naknadno navršio najmanje šest mjeseci staža osiguranja.

.

 

41. Ko i kada je obavezan dostaviti potvrdu o životu?

Korisnik penzije kojemu se penzija isplaćuje izvan Bosne i Hercegovine (izuzev korisnika kojima se isplata penzije vrši u zemlje bivše Jugoslavije) za redovitu isplatu penzije obavezan je na kraju kalendarske godine dostaviti potvrdu o životu.

Obrazac potvrde o životu možete preuzeti na našoj web-stranici u dijelu – DOKUMENTI/obrasci/potvrde o životu.

 

42. Ko ima pravo na naknadu pogrebnih troškova i u kojem roku se podnosi zahtjev?

U slučaju smrti korisnika penzije kojemu je penzija isplaćivana u Federaciji ili Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, fizičkoj osobi koja izmiri troškove sahrane pripada naknada  troškova sahrane u visini prosječne penzije isplaćene u mjesecu prije smrti korisnika penzije.

Zahtjev se podnosi u roku od tri mjeseca od dana smrti korisnika penzije.

Potrebna dokumentacija:

podaci o podnosiocu zahtjeva (prezime i ime, ime roditelja, jedinstveni matični broj -JMB, adresa prebivališta, podaci o banci i računu podnositelja zahtjeva, kontakt telefon)

podaci o umrlom korisniku penzije (prezime i ime, adresa prebivališta, jedinstveni matični broj – JMB, datum smrti, matični broj korisnika)

Punomoć – ako se zahtjev podnosi po punomoćniku

Račun o troškovima sahrane (izdan/i od pravnog subjekta registriranog za pogrebne i srodne djelatnosti) ili potvrda o troškovima sahrane koju izdaju vjerske zajednice i pogrebna društva s tačno navedenim podacima o umrlom i osobi koja je izvršila plaćanje troškova sahrane

Potvrda banke o broju bankovnog računa podnosioca zahtjeva.

 

43. Na koji način se vrši isplata penzije?

Penzija se isplaćuje korisniku penzije putem pošte ili putem banaka.

Isplata penzije u inostranstvo vrši se u skladu sa odredbama međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju, a u slučaju kad sporazum nije zaključen, isplata se vrši po principu reciprociteta.

 

44. Može li se penzija isplaćivati na tekući račun opunomoćenika, ako korisnik penzije to zatraži?Penzija se ne može isplaćivati na tekući račun opunomoćenika, već samo korisnika, bez obzira na zahtjev stranke.

Korisnik ovlašćuje opunomoćenika da u njegovo ime prima penziju, a ugovornim odnosnom između poslovnih banaka i Federalnog zavoda za PIO/MIO uređeno je doznačivanje penzije na račun korisnika te se u skladu s tim i eventualne nepripadne isplate i povrat uvijek potražuju od banke tog korisnika.

 

45. Kako se može realizovati isplata penzije na bankovni račun Dom penzionera u kojem je korisnik penzije smješten?

Obavezna dokumentacija koju treba predati uz zahtjev jeste rješenje o smještaju/prijemu u Dom penzionera.

Ako Federalni zavod za PIO/MIO ima zaključen ugovor o poslovnoj saradnji sa Domom penzionera u koji je korisnik penzije smješten, isplata penzije vrši se na bankovni račun Doma penzionera.

Ukoliko Federalni zavod za PIO/MIO nema zaključen ugovor o poslovnoj saradnji sa Domom penzionera u koji je korisnik penzije smješten, isplata penzije se vrši na lični transakcijski račun, a putem banke se dalje sklapa ugovor/trajni nalog za prenos sredstava na račun Doma penzionera u koji je korisnik penzije smješten.

Kada se radi o Domu penzionera koji se nalazi u Federaciji Bosne i Hercegovine, postoji i mogućnost isplate penzije na adresu Doma penzionera.

 

46.  Kako realizovati isplatu neisplaćene penzije nakon smrti korisnika penzije?

Radi isplate neisplaćene pripadajuće penzije umrlog korisnika,  potrebno je uz zahtjev dostaviti, pravomoćno rješenje o nasljeđivanju (original ili ovjerenu kopiju) i bankovni račun nasljednika.

 

47. Kako da pokrenem postupak i dođem do potvrde staža koji sam ostvario/la u inostranstvu?

Postupak za potvrdu staža pokreće se na zahtjev osiguranika koji se predaje u nadležnoj poslovnici Federalnog zavoda za PIO/MIO ili putem pošte.

Uz zahtjev za potvrdu staža potrebno je dostaviti sve dokaze o stažu ostvarenm u inostranstvu koje osiguranik posjeduje npr. kopiju radne knjižice.

Bitna napomena je da se postupak za potvrdu staža pokreće samo prema nosiocima osiguranja iz država sa kojim Bosna i Hercegovina ima potpisan/preuzet sporazum/ugovor o socijalnom osiguranju.

Pregled država sa kojim Bosna i Hercegovina ima zaključen ili preuzet Sporazum/Ugovor o socijalnom osiguranju možete pronaći na našoj web stranici u dijelu – Međunarodni ugovori – sporazumi o socijalnom osiguranju.

 

48. Kako da ostvarim penziju po osnovu staža osiguranja koji sam ostvario u inostranstvu?

Prilikom predaje zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju kod Federalnog zavoda za PIO/MIO potrebno je navesti da imate ostvaren staž u inostranstvu, te dostaviti dokaze tome u prilogu.

Federalni zavod za PIO/MIO na propisanim međudržavnim obrascima pokreće postupak za ostvarivanje prava na penziju prema ino nosiocu osiguranja, uz napomenu da se  predmetni postupak pokreće samo prema nosiocima osiguranja iz država sa kojim Bosna i Hercegovina ima potpisan/preuzet sporazum/ugovor o socijalnom osiguranju.

Pregled država sa kojim Bosna i Hercegovina ima zaključen ili preuzet Sporazum/Ugovor o socijalnom osiguranju možete pronaći na našoj web stranici u dijelu – Međunarodni ugovori – sporazumi o socijalnom osiguranju.

 

49. Kada prestaje pravo na penziju?

Pravo na penziju prestaje smrću korisnika, kada u toku korištenja prestanu da postoje uslovi za ostvarivanje prava, kada se naknadno utvrdi da nisu postojali uslovi za ostvarivanje prava i na zahtjev korisnika.

50. Ko od korisnika penzije može raditi, biti u osiguranju i primati penziju?

Korisnici starosne penzije po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju i korisnici koji su pravo na penziju kod ovog Zavoda ostvarili po nekom posebnom propisu mogu raditi i primati penziju.

Izuzetak od navedenog korisnici su porodične i invalidske penzije kojima se u slučaju zasnivanja radnog odnosa ne osigurava pravo na isplatu penzije (za vrijeme trajanja osiguranja ne isplaćuje se penzija).

 

51. Gdje i na koji način se podnosi zahtjev za izdavanje Uvjerenja o podacima registrovanim u bazi matične evidencije Federalnog zavoda za PIO/MIO?

Zahtjev za izdavanje Uvjerenja o podacima registrovanim u bazi matične evidencije podnosi se lično, poštom ili putem oponomoćenika u najbližoj poslovnici ili Kantonalnoj službi Federalnog zavoda za PIO/MIO prema mjestu prebivališta.

Obrazac zahtjeva možete preuzeti na web-stranici Zavoda u dijelu DOKUMENTI/ obrasci/zahtjevi/potvrde o životu.

52. Na koji način izvršiti promjenu isplatne adrese primanja penzije?

Za promjenu adresnih podataka vezanih za isplatu penzije potrebno je lično ili pisanim zahtjevom obratiti se najbližoj poslovnici odnosno Odsjeku za isplatu penzija i naknada mjerodavne Kantonalne službe Federalnog zavoda za PIO/MIO.

Uz zahtjev je neophodno priložiti dokaz o novom načinu vršenja isplate penzije (potvrda o prebivalištu, potvrda banke o broju tekućeg računa odnosno deviznog računa, IBAN SWIFT – za isplatu u inostranstvo).

 

53. Koji posebni propisi, propisi osim Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, se primjenjuju, te se po njima može ostvariti pravo na penziju?

Posebni propisi koji su na snazi i koji se primjenjuju kod Federalnog zavoda su:

 

Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca obrambeno- oslobodilačkog rata („Sl. novine FBIH”, broj: 41/13, 90/17, 29/22 i 6/26)

 

Odredbom člana 4. stava (1) točke 3. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca obrambeno – oslobodilačkog rata propisano je da pripadnici Oružanih snaga RBiH (ARBiH, HVO, MUP-a RBiH i HZHB), kojima je priznato sudjelovanje u obrani BiH u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu dezerterirali iz OSRBiH, stječu pravo na starosnu penziju u iznosu najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava, a koja će se nadalje usklađivati pod uslovima i na način kako je regulisano usklađivanje penzija Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, i prije navršenih 65 godina života, pod uslovom da imaju najmanje 20 godina penzijskog staža. Starosna penzija iz ove tačke ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koje je osobi priznato u sudjelovanju u obrani BiH u jednostrukom trajanju. Ukoliko korisnik iz ove tačke ima 20 godina penzijskog staža bez posebnog ratnog staža u dvostrukom trajanju, starosna penzija ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koje je osobi priznato u sudjelovanju u obrani BiH u dvostrukom trajanju, pri čemu se poseban ratni staž priznaje u jednostrukom trajanju.

 

Članom 4. stavom (1) tačkom 4. Izmjena Zakona propisano je da ratni vojni invalidi s postotkom invalidnosti 60 % ili više, kojima je postotak vojnog invaliditeta utvrđen isključivo na osnovu ranjavanja, mogu ostvariti pravo na penziju u iznosu najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava, a koja će se nadalje usklađivati pod uslovima i na način kako je regulisano usklađivanje penzija Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.

 

Zakon o službi u Oružanim snagama BiH („Službeni glasnik BiH“, broj: 88/05, 53/07, 59/09, 74/10, 42/12, 41/16 i 38/18)

 

Zakonom o službi u Oružanim snagama BiH propisani su između ostaloga i uvjeti za priznavanje prava na starosnu penziju, prijevremenu starosnu penziju, invalidsku penziju i porodičnu penziju za vojne osiguranike.

 

Uslovi za ostvarivanje prava po navedenom propisu regulisani su odredbom člana 46. i 48. Zakona, i to na način da je članom 46. stavom (1) propisano da vojni osiguranik stječe pravo na starosnu penziju kada navrši 55 godina života i najmanje 30 godina penzijskog staža, a stavom (2) propisano je da vojni osiguranik stječe pravo na starosnu penziju kada navrši 40 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života.

 

 Članom 48. istoga Zakona propisano je :

(1) Iznimno, na prijedlog Ministarstva obrane BiH, osoba stječe uslove za prijevremenu starosnu penziju, prema odluci Predsjedništva, ako ima najmanje 20 godina penzijskog staža i čin brigadira, bez obzira na godine starosti.

(2) Iznimno, na prijedlog Ministarstva obrane BiH, osoba stječe uslove za starosnu penziju, prema odluci Predsjedništva, ako ima čin generala, bez obzira na godine starosti i godine penzijskog staža.

(3) Iznimno, na prijedlog Ministarstva obrane BiH, osoba stječe uvjete za starosnu penziju, prema odluci Predsjedništva, ako je u vrijeme rata obavljala dužnost komandanta brigade-puka ili dužnost komadanta višeg ranga najmanje 12 mjeseci.

 

Zakon o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica („Sl. novine F BiH“, broj: 70/50, 61/06, 9/10, 29/22 i 6/26)

 

Uvjeti za ostvarivanje prava po navedenom propisu regulirani su člankom 13. Zakona, i to na način da dobitnik ratnog priznanja ili odličja iz članka 2. stavka (1) ovog Zakona stječe pravo na starosnu mirovinu s navršenih 35 godina mirovinskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu mirovinu kada navrši 55 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, pod uvjetima i na način propisan Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju, s tim da najniži iznos mirovine ne može biti manji od najniže mirovine isplaćene u prosincu 2024. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava, a koja će se dalje usklađivati na način kako je regulirano usklađivanje mirovina propisom koji regulira oblast mirovinskog i invalidskog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine.

 

Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica („Sl. novine FBiH”, broj: 33/04, 56/05 i 70/07, 9/10, 90/17, 29/22 i 6/26) – članak 31.a i 31.b.

 

Članom 31.a Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica propisano je da pripadnici Oružanih snaga koji su pod uslovima i na način utvrđen federalnim propisima ostvarili:

–  status ratnog vojnog invalida, a kod kojih je utvrđena nesposobnost za privređivanje I. (prve) kategorije, isključivo kao posljedica oštećenja organizma zbog rane, ozljede ili bolesti, po kojoj osnovi su i ostvarili vojni invaliditet

–  kojima je priznat poseban staž u dvostrukom trajanju i

– koji nisu bili osiguranici u vrijeme stupanja u Oružane snage, imaju pravo na invalidsku mirovinu, pod uvjetima propisanim u Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine.

 

Odredbom članka 31.b Zakona propisano je da ratni vojni invalidi stječu pravo na starosnu penziju s navršenih 35 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kad navrše 55 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža u iznosu najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava, a koja će se dalje usklađivati na način kako je regulisano usklađivanje penzija propisom koji regulira oblast penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine.

 

5. Zakon o dopunama Zakona o policijskim službenicima Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine FBiH“, broj: 13/18)

 

Član 104a. stavak 1. Zakona o dopunama Zakona o policijskim službenicima Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine FBiH“, broj: 13/18), reguliše uslove za stjecanje prava na penziju policijskog službenika i istim je propisano da je policijski službenik osoba definisana u članu 2. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i pravo na penziju ostvaruje pod uslovima utvrđenim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i ovim Zakonom pod uslovom da je:

imao neprekidno najmanje 15 godina staža osiguranja u svojstvu policijskog službenika i

u vrijeme stjecanja prava na penziju ima svojstvo policijskog službenika.