Stvarajmo uslove za bolju starost

Zavod

Zavod - Djelatnost Zavoda, rukovodstvo, historijat i druge informacije.

Penzioneri

Informacije za penzionere - isplate penzija, čekovi, prava i obaveze.

Osiguranici

Informacije za osiguranike - vrste penzija, osiguranja, prava i obaveze.

Dokumenti

Dokumenti - obrasci, zahtjevi, potvrda o životu i ostala dokumentacija.

Početna 9 Osiguranici

Osiguranici

Pregled prava

Starosna penzija

Član 39. (Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja)

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u skladu sa ovim zakonom su: a) za slučaj starosti – starosna penzija, b) za slučaj invalidnosti – osiguranicima kod kojih je utvrđena I. kategorija invalidnosti – gubitak radne sposobnosti osigurava se invalidska penzija, a osiguranicima kod kojih je utvrđena II. kategorija invalidnosti – promijenjena radna sposobnost osigurava se pravo da bude raspoređen na drugo odgovarajuće radno mjesto, odnosno pravo na odgovarajuće zaposlenje, prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, kao i pravo na odgovarajuće novčane naknade u vezi s korištenjem tih prava, c) za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika starosne ili invalidske penzije – porodična penzija i pravo na naknadu pogrebnih troškova u skladu sa ovim zakonom, d) za slučaj fizičke onesposobljenosti – naknada za fizičku onesposobljenost.

Član 40. (Uslovi za starosnu penziju)

Pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

Član 41. (Smanjenje starosne granice za starosnu penziju)

Osiguraniku koji ima navršen staž osiguranja sa uvećanim trajanjem starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju iz člana 40. ovog zakona snižava se za ukupno uvećanje staža.

Član 42. (Uvećanje staža i ograničenja)

(1) Uvećanje staža je razlika između ukupno utvrđenog staža osiguranja sa uvećanim trajanjem i staža osiguranja u efektivnom trajanju za isti period. (2) Starosna granica iz člana 41. ovog zakona može se snižavati najviše do 45 godina života.

Član 43. (Visina starosne penzije)

Visina starosne penzije određuje se tako što se lični bodovi osiguranika pomnože sa vrijednošću općeg boda na dan ostvarivanja prava.

Član 44. (Lični bodovi osiguranika)

(1) Ukupni lični bodovi osiguranika utvrđuju se kao zbir ličnih bodova na osnovu staža osiguranja i ličnih bodova na osnovu posebnog staža iz stava (5) ovog člana. (2) Lični bodovi na osnovu staža osiguranja dobiju se množenjem ličnog koeficijenta osiguranika i njegovog staža osiguranja. (3) Za određivanje ličnih bodova osiguranika, penzijski staž može iznositi i više od 40 godina. (4) Radi određivanja ličnih bodova osiguranika, penzijski staž se iskazuje brojčano, a utvrđuje se tako da se svaka godina računa kao 1, svaki mjesec kao 0,083333, a svaki dan kao 0,002777. (5) Licima iz člana 36. ovog zakona, prilikom izračuna penzije po ovom zakonu, lični bodovi za svaku godinu posebnog staža iznose 0,5 bodova, za priznatu punu godinu ostvarenog posebnog staža, za svaki mjesec iznose 0,041666 boda, a za svaki dan iznose 0,001388 boda. (6) Kao jedan mjesec, u skladu sa st. (3), (4) i (5) ovog člana, računa se 30 dana.

Član 45. (Lični koeficijent osiguranika)

(1) Lični koeficijent osiguranika utvrđuje se tako što se zbir godišnjih ličnih koeficijenata podijeli sa periodom za koji su obračunati. (2) Period za koji su obračunati godišnji lični koeficijenti utvrđuje se u skladu sa čl. 44. st.(4)i (5)ovog zakona.

Član 46. (Godišnji lični koeficijent osiguranika)

(1) Godišnji lični koeficijent utvrđuje se tako što se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica osiguranja osiguranika, počev od 1. januara 1970. godine, izuzimajući godinu ostvarivanja prava i 1992., 1993., 1994. i 1995. godinu, za svaku kalendarsku godinu podijeli sa prosječnom godišnjom plaćomu SR BiH, odnosno u Federaciji za istu kalendarsku godinu. (2) Za godinu ostvarivanja prava ne utvrđuje se godišnji lični koeficijent, osim u slučaju kada se pravo na penziju ostvaruje samo na osnovu tog staža osiguranja. (3) Pod ukupnim iznosom plaća, odnosno osnovica osiguranja podrazumijeva se ukupan godišnji iznos plaća, osnovica osiguranja, novčanih i nenovčanih prihoda i naknada koje je osiguranik ostvario, na koje je obračunat i uplaćen doprinos. (4) Ako su plaće, odnosno osnovice osiguranja unesene u matičnu evidenciju nosioca osiguranja u neto iznosu, onda se dijele sa prosječnom godišnjom neto plaćom u SR BiH, odnosno Federaciji, a ako su unesene u bruto iznosu, onda se dijele sa prosječnom godišnjom bruto plaćom. (5) Godišnji lični koeficijent može iznositi najviše pet. (6) Podatak o prosječnoj godišnjoj plaći u Federaciji, objavljuje Federalni zavod za statistiku. (7) Osiguraniku za koga nema podataka o plaćama, odnosno osnovicama osiguranja za pojedine godine, kao godišnji lični koeficijent za te godine uzima se godišnji lični koeficijent iz godine koja prethodi toj godini, a ako nema nijedne godine koja prethodi toj godini, onda se uzima godišnji lični koeficijent iz godine koja slijedi. (8) Osiguraniku za koga nema podataka o plaćama, odnosno osnovicama osiguranja niti za jednu godinu, godišnji lični koeficijent iznosi 0,5 za svaku punu godinu staža osiguranja, 0,041666 za svaki mjesec staža osiguranja i 0,001388 za svaki dan staža osiguranja.

Porodična penzija

Član 68. (Uslovi za porodičnu penziju)

Pravo na porodičnu penziju imaju članovi porodice umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uslove za starosnu ili invalidsku penziju i članovi porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.

Član 69. (Članovi porodice umrlog osiguranika)

Članovima porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije smatraju se: a) bračni supružnik (udovica odnosno udovac), b) razvedeni bračni supružnik, ako mu je pravosnažnom presudom suda dosuđeno pravo na izdržavanje, c) dijete, rođeno u braku ili van braka, te usvojeno dijete, d) pastorak ukoliko ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao, e) dijete-unuče bez oba roditelja ukoliko ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao.

Član 70. (Uslovi za porodičnu penziju udovice)

(1) Udovica ima pravo na porodičnu penziju: a) ako je na dan smrti supruga navršila 50 godina života, b) ako je na dan smrti supruga bila potpuno nesposobna za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruga, c) ako je poslije smrti supruga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu penziju, a ona obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. (2) Udovica kojoj pravo na porodičnu penziju ostvarenu u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana prestane prije navršenih 50 ali poslije navršenih 45 godina života može ponovo ostvariti pravo na porodičnu penziju kad navrši 50 godina života. (3) Udovica koja nije ostvarila pravo na porodičnu penziju u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana, iako je ispunjavala uslove, može ostvariti pravo na porodičnu penziju i nakon prestanka prava na porodičnu penziju djece, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom. (4) Udovica koja u toku korištenja prava na porodičnu penziju, ostvarenu u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana, postane potpuno nesposobna za privređivanje zadržava pravo na porodičnu penziju dok postoji takva nesposobnost. (5) Udovica koja u toku korištenja prava u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana navrši 50 godina života zadržava pravo na porodičnu penziju. (6) Udovica koja do smrti supruga nije navršila 50 ali je imala navršenih 45 godina života ima pravo na porodičnu penziju kad navrši 50 godina života. (7) Udovica koja je do smrti supruga ili do prestanka prava na porodičnu penziju navršila 45 godina života ima pravo na porodičnu penziju prije navršenih 50 godina života, ako postane potpuno nesposobna za privređivanje. (8) Udovica ima pravo na porodičnu penziju i kad je dijete osiguranika, odnosno korisnika penzije rođeno 300 dana nakon njegove smrti. (9) Izuzetno od uslova propisanih u st. (1) do (8) ovog člana, udovica šehida, odnosno poginulog branioca, ima pravo na porodičnu penziju kada navrši 45 godina života.

Član 71. (Uslovi za porodičnu penziju udovca)

(1) Udovac ima pravo na porodičnu penziju: a) ako je na dan smrti supruge navršio 60 godina života, b) ako je na dan smrti supruge bio potpuno nesposoban za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruge, c) ako je poslije smrti supruge ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu penziju, a on obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. (2) Udovac kome pravo na porodičnu penziju ostvarenu prema odredbama stava (1) tačka c) ovog člana prestane prije navršenih 60 ali poslije navršenih 55 godina života može ponovo ostvariti pravo kad navrši 60 godina života. (3) Udovac koji nije ostvario pravo na porodičnu penziju u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana, iako je ispunjavao uslove, može ostvariti pravo na porodičnu penziju i nakon prestanka prava na porodičnu penziju djece, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom. (4) Udovac koji u toku korištenja prava na porodičnu penziju ostvarenu u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana postane potpuno nesposoban za privređivanje zadržava pravo na porodičnu penziju dok postoji takva nesposobnost. (5) Udovac koji u toku korištenja prava u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana navrši 60 godina života zadržava pravo na porodičnu penziju. (6) Udovac koji do smrti supruge nije navršio 60 ali je imao navršenih 55 godina života ima pravo na porodičnu penziju kad navrši 60 godina života. (7) Udovac koji je do smrti supruge ili do prestanka prava na porodičnu penziju navršio 55 godina života ima pravo na porodičnu penziju prije navršenih 60 godina života, ako postane potpuno nesposoban za privređivanje. (8) Izuzetno od uslova propisanih u st. (1) do (7) ovog člana, udovac šehida-žene, odnosno poginule braniteljice, ima pravo na porodičnu penziju kada navrši 60 godina života.

Član 72. (Uslovi za porodičnu penziju supružnika iz razvedenog braka)

Pravo na porodičnu penziju ima i supružnik iz razvedenog braka, ako mu je pravosnažnom sudskom presudom dosuđeno pravo na izdržavanje, te ukoliko ispunjava uslove iz ovog zakona.

Član 73. (Uslovi za porodičnu penziju djeteta)

(1) Dijete ima pravo na porodičnu penziju do navršenih 15 godina života. (2) Poslije navršenih 15 godina života, dijete ima pravo na porodičnu penziju do završetka redovnog školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života. (3) Redovnim školovanjem, u smislu ovog zakona, ne smatra se školovanje u školi istog ili nižeg stepena obrazovanja od škole koju je dijete završilo. (4) Dijete kod koga nastupi nesposobnost za samostalan život i rad prije 15. godine života ima pravo na porodičnu penziju dok ta nesposobnost traje. (5) Dijete kod koga nesposobnost za privređivanje nastupi poslije 15. godine života, a prije smrti osiguranika odnosno korisnika penzije ima pravo na porodičnu penziju ako ga je osiguranik odnosno korisnik penzije izdržavao do svoje smrti. (6) Dijete kod koga u toku korištenja prava na porodičnu penziju nastupi nesposobnost za samostalan život i rad ili nesposobnost za privređivanje zadržava pravo na penziju dok ta nesposobnost traje. (7) Nesposobnost za samostalan život i rad postoji kada se lice zbog vrste i težine fizičkog ili mentalnog oštećenja ili vrste i težine psihičke bolesti ne može osposobiti za obavljanje najjednostavnijih poslova.

Član 74. (Izdržavani član porodice i porodično domaćinstvo)

(1) Osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao je člana porodice ako prosječni mjesečni prihod člana porodičnog domaćinstva podnosioca zahtjeva za ostvarivanje prava na porodičnu penziju, u godini u kojoj je nastupila smrt osiguranika odnosno korisnika penzije, ne prelazi iznos najniže penzije u Federaciji iz prethodne godine, određene u skladu sa ovim zakonom. (2) Porodičnim domaćinstvom u skladu sa stavom (1) ovog člana smatraju se supružnici i njihova djeca (rođena u braku i van braka, usvojena, pastorci i unučad koje je izdržavao).

Član 75. (Način utvrđivanja porodične penzije)

(1) Porodična penzija poslije smrti osiguranika se određuje od invalidske penzije koja bi mu pripadala na dan smrti, a u procentu koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na penziju. (2) Porodična penzija poslije smrti korisnika starosne ili invalidske penzije određuje se od penzije koja je pripadala korisniku na dan smrti, a u procentu koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na penziju.

Član 76. (Iznosi porodične penzije)

(1) U zavisnosti od broja članova porodice koji ostvaruju pravo, porodična penzija iznosi: a) za jednog člana 70% od penzije od koje se određuje, b) za dva člana 80% od penzije od koje se određuje, c) za tri člana 90% od penzije od koje se određuje i d) za četiri i više članova 100% od penzije od koje se određuje. (2) Dijete, odnosno djeca bez oba roditelja imaju pravo na porodičnu penziju u punom iznosu koji bi pripadao osiguraniku, odnosno korisniku penzije, ukoliko ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom.

Član 77. (Dijeljenje porodične penzije)

Ako pravo na porodičnu penziju imaju supružnik umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije i razvedeni supružnik kome je dosuđeno pravo na izdržavanje, porodična penzija određuje se u visini koja pripada za jednog člana porodice i dijeli se na jednake dijelove.

Invalidska penzija

Član 58. (Uslovi za invalidsku penziju)

(1) Osiguranik, kod koga je utvrđena I. kategorija invalidnosti stiče pravo na invalidsku penziju: a) ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira na dužinu penzijskog staža; b) ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uslovom da je prije nastanka invalidnosti imao navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu perioda od navršenih najmanje 20 godina života do dana nastanka invalidnosti (u daljnjem tekstu: radni vijek), računajući radni vijek na pune godine. (2) Osiguranik kod koga je utvrđena I. kategorija invalidnosti do navršene 30. godine života stiče pravo na invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uslovom da prije nastanka invalidnosti ima navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu staža osiguranja. (3) Osiguraniku iz st. (1) i (2) ovog člana koji je bio na redovnom školovanju i takvim školovanjem stekao višu ili visoku stručnu spremu, radni vijek se računa od 22 godine života, ako je stekao višu stručnu spremu, odnosno od 25 godina, ako je stekao visoku stručnu spremu.

Član 59. (Odlučivanje o pravu iz penzijskog i invalidskog osiguranja)

Kada je za rješavanje o pravu iz penzijskog i invalidskog osiguranja potrebno utvrditi invalidnost i potpunu nesposobnost za privređivanje, nosilac osiguranja donosi rješenje o pravima po osnovu tih činjenica utvrđenih na osnovu nalaza, ocjene i mišljenja Instituta.

Član 60. (Način određivanja invalidske penzije)

Invalidska penzija se određuje na isti način kao i starosna penzija.

Član 61. (Najniži iznos invalidske penzije)

Osiguraniku koji ima manje od 15 godina staža osiguranja invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 15 godina, koja ne može biti manja od iznosa najniže penzije određene u skladu sa ovim zakonom.

Član 62. (Invalidska penzija u slučaju povrede na radu ili profesionalne bolesti)

Osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 40 godina.

Član 63. (Određivanje invalidske penzije uzrokovane kombinovanim uzrocima invalidnosti)

(1) Osiguraniku koji ispunjava uslov za invalidsku penziju u pogledu penzijskog staža i kod koga je invalidnost prouzrokovana djelimično povredom na radu ili profesionalnom bolešću, a djelimično povredom van rada ili bolešću određuje se jedna invalidska penzija koja se sastoji od dijela određenog na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti i dijela na osnovu povrede van rada ili bolesti, prema njihovom uticaju na ukupnu invalidnost. (2) Penzija određena na način iz stava (1) ovog člana ne može iznositi više od penzije koja bi pripadala osiguraniku za 40 godina penzijskog staža.

Član 64. (Posebni slučajevi utvrđivanja ličnog koeficijenta)

Osiguraniku koji do nastanka invalidnosti ima plaće, odnosno osnovice osiguranja samo u kalendarskoj godini u kojoj je invalidnost nastala, lični koeficijent utvrđuje se tako što se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica osiguranja ostvarenih za pune mjesece u toj godini podijeli sa ukupnim iznosom prosječnih plaća u Federaciji u istom periodu.

Član 65. (Utvrđivanje koeficijenta u slučaju kada nije ostvarena plaća)

Osiguraniku koji do nastanka invalidnosti nije ostvario plaću ni za jedan mjesec, lični koeficijent utvrđuje se tako što se mjesečna plaća koja bi mu pripadala za radno mjesto na kome je radio na dan nastanka invalidnosti, podijeli sa prosječnom plaćom u Federaciji za taj mjesec.

Član 66. (Godišnji lični koeficijent za invalidsku penziju osiguranika u određenim okolnostima)

Licu koje ostvaruje pravo na invalidsku penziju kao osiguranik iz člana 17. ovog zakona godišnji lični koeficijent ne može biti manji od 0,5

Fizička onesposobljenost

NOVČANA NAKNADA ZA FIZIČKU ONESPOSOBLJENOST

Član 67. (Fizička onesposobljenost)

(1) Fizička onesposobljenost postoji kada je osiguranik pretrpio gubitak, ozbiljnu povredu ili značajnu onesposobljenost organa ili dijelova tijela što pogoršava prirodnu aktivnost organizma i zahtijeva veći napor za zadovoljavanje životnih potreba, bez obzira da li je na taj način prouzrokovana invalidnost ili ne.

(2) Pravo na novčanu naknadu zbog fizičke onesposobljenosti stiče osiguranik čija je fizička onesposobljenost u iznosu od najmanje 30% nastala kao rezultat povrede na radu ili bolesti uzrokovane radom.

(3) Vrste fizičke onesposobljenosti na osnovu kojih se stiče pravo na novčanu naknadu kao i procent takve onesposobljenosti utvrđuju se zakonom.

(4) Osnov za novčanu naknadu za fizičku onesposobljenost je najniži iznos penzije utvrđen u skladu sa ovim zakonom.

(5) Novčana naknada za fizičku onesposobljenost se utvrđuje prema procentu fizičke onesposobljenosti i izražava se u odgovarajućem procentu od osnova te iznosi:

  • Za fizičku onesposobljenost od 100% / Stepen 1 / Novčana naknada 60% od osnove
  • Za fizičku onesposobljenost od 90% / Stepen 2 / Novčana naknada 54% od osnove
  • Za fizičku onesposobljenost od 80% / Stepen 3 / Novčana naknada 48% od osnove
  • Za fizičku onesposobljenost od 70% / Stepen 4 / Novčana naknada 42% od osnove
  • Za fizičku onesposobljenost od 60% / Stepen 5 / Novčana naknada 36% od osnove
  • Za fizičku onesposobljenost od 50% / Stepen 6 / Novčana naknada 30% od osnove
  • Za fizičku onesposobljenost od 40% / Stepen 7 / Novčana naknada 24% od osnove
  • Za fizičku onesposobljenost od 30% / Stepen 8 / Novčana naknada 18% od osnove

(6) Osiguranik ima pravo na novčanu naknadu od momenta nastupanja fizičke onesposobljenosti ukoliko je zahtjev za naknadu podnesen u roku od tri mjeseca od dana nastupanja fizičke onesposobljenosti. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka predviđenog perioda, osiguranik ima pravo na novčanu naknadu od prvog dana u mjesecu nakon podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad.

(7) Ako je osiguranik za isti slučaj fizičke onesposobljenosti stekao pravo na novčanu naknadu i na osnovu ovog zakona i na osnovu drugih propisa, u tom slučaju može po sopstvenom izboru koristiti bilo koji od ova dva osnova za naknadu

Vrste osiguranja

Obavezno osiguranje

OSIGURANIK U OBAVEZNOM OSIGURANJU

Lice osigurano u obaveznom i dobrovoljnom osiguranju

(Član 9. zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

Osiguranik je, u skladu sa ovim zakonom, lice osigurano na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: osiguranik u obaveznom osiguranju) i lice osigurano na dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: osiguranik u dobrovoljnom osiguranju).

Osiguranik u obaveznom osiguranju

(Član 10. zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Osiguranik u obaveznom osiguranju je:

a)     lice zaposleno na osnovu ugovora o radu ili drugog akta poslodavca (u daljnjem tekstu: osiguranik zaposlenik),

b)     lice koje obavlja samostalnu djelatnost (u daljnjem tekstu: osiguranik samostalnih djelatnosti),

c)      lice koje obavlja vjersku službu (u daljnjem tekstu: osiguranik vjerski službenik) i

d)     lice koje obavlja poljoprivrednu djelatnost (u daljnjem tekstu: osiguranik poljoprivrednik).

(2)   Ako lice istovremeno ispunjava uslove za osiguranje po više osnova iz stava (1) ovog člana, osnov osiguranja određuje se na taj način što postojanje osnova osiguranja po prethodnoj tački isključuje osnov osiguranja iz naredne tačke.

Osiguranik zaposlenik

(Član 11. zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

Osiguranik zaposlenik je:

a)     lice zaposleno u privrednom društvu, organu uprave, javnoj ustanovi ili drugoj organizaciji na teritoriji Federacije,

b)     lice zaposleno u institucijama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH) i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt), sa prebivalištem na teritoriji Federacije,

c)       profesionalna vojna lica zaposlena u Ministarstvu odbrane BiH i Oružanim snagama BiH, sa prebivalištem na teritoriji Federacije,

d)     lice zaposleno u Brčko Distriktu ili institucijama BiH sa prebivalištem u Brčko Distriktu, ako je prijavljeno u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Jedinstveni sistem),

e)      lice zaposleno kod osiguranika iz člana 12. tačka a) ovog zakona ili kod nosioca poljoprivrednog gazdinstva,

f)       lice koje profesionalno obavlja javnu funkciju ako za obavljanje te funkcije ostvaruje plaću,

g)      zaposleno lice upućeno na rad u inostranstvo, pod uslovom da nije obavezno osigurano po propisima države u koju je upućeno na rad, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno,

h)     državljanin BiH koji je na teritoriji BiH zaposlen kod međunarodnih organizacija, diplomatskih ili konzularnih predstavništava, stranih pravnih ili fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno,

i)        strani državljanin i lice bez državljanstva koji su na teritoriji BiH zaposleni kod stranih pravnih ili fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno, kao i kod međunarodnih organizacija, diplomatskih ili konzularnih predstavništava, ako je takvo osiguranje predviđeno međunarodnim ugovorom,

j)        lice koje u skladu sa zakonom obavlja privremene i povremene poslove u skladu sa propisima o radu.

Osiguranik samostalnih djelatnosti

(Član 12. zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

Osiguranik samostalnih djelatnosti je:

a)     lice koje u skladu sa zakonom obavlja obrtničku djelatnost, odnosno obavlja privrednu djelatnost proizvodnjom, prometom i pružanjem usluga na tržištu, radi sticanja dobiti,

b)     lice koje u skladu sa posebnim propisima, samostalno u vidu zanimanja, obavlja profesionalnu djelatnost,

c)      član privrednog društva ili druge organizacije, koji za svoj rad prima ugovorenu naknadu (u daljnjem tekstu: ugovorena naknada),

d)     član organa upravljanja ili organa nadzora, koji za svoj rad prima ugovorenu naknadu,

e)      lice koje obavlja poslove na osnovu ugovora o djelu, autorskog ili drugog ugovora i za izvršeni posao ostvaruje ugovorenu naknadu,

f)       lice izabrano ili imenovano na javnu funkciju ako za obavljanje te funkcije ostvaruje naknadu,

g)      vrhunski sportisti, ako nisu osigurani po drugom osnovu.

Osiguranik vjerski službenik

(Član 13. zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

Osiguranik vjerski službenik je lice koja obavlja vjersku službu na osnovu postavljenja od strane nadležne crkve i vjerske zajednice upisane u jedinstveni registar vjerskih zajednica koji vodi nadležno ministarstvo, a koja nije osigurana po drugoj osnovi.

Osiguranik poljoprivrednik

(Član 14. zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

Osiguranik poljoprivrednik je lice koje obavlja poljoprivrednu proizvodnju i koje je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosilac poljoprivrednog gazdinstva, koje ima opću zdravstvenu sposobnost i koje nije obavezno osigurano po drugom osnovu.

Osiguranik nezaposleno lice

(Član 15. zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

Osiguranikom u obaveznom osiguranju smatra se i lice za koje je po propisima kojima se regulišu prava nezaposlenih lica uplaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: doprinos).

Sticanje statusa osiguranika

(Član 16. zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

Status osiguranika u obaveznom osiguranju stiče se podnošenjem prijave u Jedinstveni sistem koju je podnio obaveznik uplate doprinosa, a prestaje podnošenjem odjave.

Dobrovoljno osiguranje

Dobrovoljno uplaćivanje

Uslovi za dobrovoljno osiguranje:

U svrhu regulisanja prava na dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje osoba nesmije biti obuhvaćena obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem.

Da imat opću zdravstvenu sposobnost.

Da se ne nalazi na redovnom školovanju.

Da se ne nalazi na otsluženju vojnog roka.

Da je upoznata sa uslovima dobrovoljnog osiguranja iz člana 47-52. Statuta Federanog Zavoda MIO/PIO.

Uz zahtjev potrebno dostaviti:

– Radnu knjižicu
– Ljekarsko uvjerenje
– Prijavu o mjestu boravka CIPS
– Kopiju lične karte

Penzijski staž

Penzijski staž

I. STAŽ OSIGURANJA

Penzijski staž

(Član 22. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju) 

Penzijski staž na osnovu kojeg se ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obuhvata staž osiguranja i poseban staž, kao i vrijeme koje se računa u penzijski staž po propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Staž osiguranja

(Član 23. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

Pod stažom osiguranja podrazumijeva se staž osiguranja sa efektivnim trajanjem i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem.

Staž osiguranja sa efektivnim trajanjem

(Član 24. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

U staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme koje je osiguranik, poslije 15. godine života, proveo u obaveznom ili dobrovoljnom osiguranju, za koje je uplaćen doprinos.

Računanje staža osiguranja sa efektivnim trajanjem

(Član 25. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Osiguraniku u obaveznom osiguranju u staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme provedeno na radu sa punim radnim vremenom, u skladu sa propisima o radu.

(2)   Kao vrijeme provedeno na radu sa punim radnim vremenom podrazumijeva se i vrijeme koje je osiguranik proveo na radu sa nepunim radnim vremenom, ako je radno vrijeme, u skladu sa propisima o radu, izjednačeno sa punim radnim vremenom.

Posebni slučajevi računanja staža osiguranja sa efektivnim trajanjem

(Član 26. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Vrijeme koje je osiguranik u obaveznom osiguranju proveo na radu sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa propisima o radu, računa se u staž osiguranja sa efektivnim trajanjem srazmjerno radnom vremenu provedenom na radu u odnosu na puno radno vrijeme.

(2)   Vrijeme provedeno na radu na sezonskim poslovima u skladu sa propisima o radu, sa radnim vremenom dužim od punog radnog vremena, računa se u staž osiguranja sa efektivnim trajanjem tako što se preračunava na puno radno vrijeme.

Preračun ugovorene naknade u staž osiguranja

(Član 27. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Osiguraniku iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona staž osiguranja računa se prema ostvarenoj ugovorenoj naknadi za koju je uplaćen doprinos.

(2)   Osiguraniku iz stava (1) ovog člana staž osiguranja sa efektivnim trajanjem izražen u mjesecima utvrđuje se tako što se iznos ugovorene naknade sa porezima i doprinosima, tj. bruto iznos ugovorene naknade isplaćene u toku godine, podijeli sa prosječnom mjesečnom bruto platom u Federaciji ostvarenom u prethodnoj godini, pod uslovom da su porezi i doprinosi uplaćeni kao za lica iz čl. 10. i 11. ovog zakona.

Staž osiguranja nezaposlenih lica

(Član 28. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

U staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme za koje je nezaposlenom licu u skladu sa propisima kojima se regulišu prava nezaposlenih lica uplaćen doprinos.

Maksimalan iznos staža osiguranja sa efektivnim trajanjem

(Član 29. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

Staž osiguranja sa efektivnim trajanjem ostvaren po svim osnovima utvrđenim ovim  zakonom može iznositi najviše 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini.

Računanje i stepen uvećanja staža osiguranja

(Član 30. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   U staž osiguranja sa uvećanim trajanjem računa se vrijeme u kojem je osiguranik radio na naročito teškom, opasnom i po zdravlje štetnom radnom mjestu odnosno poslu, kao i na radnom mjestu odnosno poslu na kojem osiguranik poslije navršenja određenih godina života ne može uspješno da obavlja svoju profesionalnu djelatnost i za koje je, pored doprinosa za staž osiguranja sa efektivnim trajanjem, plaćen doprinos srazmjerno stepenu uvećanja staža.

(2)   Stepen uvećanja staža osiguranja iz stava 1. ovog člana zavisi od težine, opasnosti i štetnosti rada, odnosno od prirode posla, a može iznositi najviše 50%.

Radna mjesta na koje se primjenjuje staž osiguranja sa uvećanim trajanjem

(Član 31. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Kao radno mjesto, odnosno posao na kojem je rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje (radno mjesto sa naročito povećanim rizikom) može se utvrditi radno mjesto odnosno posao na kojem postoje sljedeći uslovi:

a)     da u vezi s obavljanjem posla postoje štetni uticaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika, i pored toga što su primijenjene sve opće i posebne mjere zaštite i zdravlja na radu utvrđene propisima, kao i druge preventivne mjere koje mogu uticati na otklanjanje i smanjivanje štetnih uticaja i

b)     da se posao obavlja u uslovima štetnih uticaja u neprekidnom toku procesa rada.

(2)   Kao radno mjesto, odnosno posao na kojem osiguranik poslije određenih godina života ne može uspješno da obavlja svoju profesionalnu djelatnost, može se utvrditi radno mjesto odnosno posao u onim zanimanjima u kojima, zbog prirode i težine posla, fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju dalje uspješno obavljanje, te profesionalne djelatnosti.

Računanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem

(Član 32. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Osiguraniku iz člana 30. ovog zakona staž osiguranja računa se sa uvećanim trajanjem samo za vrijeme koje je radio puno radno vrijeme, tj. koje je efektivno proveo na radu, ukoliko drugim propisom nije drugačije određeno.

(2)   Kao puno radno vrijeme računa se i nepuno radno vrijeme iz člana 25. stav (2) ovog zakona.

(3)   Kao vrijeme efektivno provedeno na radu smatra se i vrijeme koje je osiguranik proveo na godišnjem odmoru i plaćenom odsustvu, u skladu sa zakonom.

Postupak utvrđivanja radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem

(Član 33. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i stepen uvećanja staža po tom osnovu, izuzev radnih mjesta iz člana 34. ovog zakona, pravilnikom utvrđuje Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a na prijedlog nosioca osiguranja.

(2)   Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem Ministarstvo utvrđuje po prethodno pribavljenom mišljenju odgovarajućih stručnih i naučnih organizacija.

(3)   Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem koja nisu utvrđena Pravilnikom iz stava (1) ovog člana, utvrđuju se po prijedlogu poslodavca, inspektora rada ili sindikata, a na osnovu analize i mišljenja o ispunjenosti uslova za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.

(4)   Analizu i mišljenje o ispunjenosti uslova za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem daje: stručna ovlaštena organizacija ili institucija predviđena propisima iz oblasti zaštite na radu, koja mora ispunjavati uslove u pogledu kadra i tehničke opremljenosti i nadležni mjerodavni inspekcijski ili drugi zakonom određeni organ koji vrši nadzor nad općim i posebnim mjerama zaštite na radu u skladu sa propisima o zaštiti na radu kao i drugim mjerama koje mogu uticati na otklanjanje i smanjenje štetnih uticaja.

(5)   Postupak utvrđivanja i postupak revizije radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, vrste rizika kod kojih se može uvećavati staž, neophodnu dokumentaciju za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, uređuje Ministarstvo, na prijedlog nosioca osiguranja.

Posebni propisi za staž osiguranja sa uvećanim trajanjem

(Član 34. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i stepen uvećanja staža po tom osnovu za određene kategorije osiguranika mogu se urediti i drugim kantonalnim, federalnim ili državnim zakonom.

Revizija radnih mjesta za staž osiguranja sa uvećanim trajanjem

(Član 35. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, kao i stepen uvećanja staža osiguranja podliježu reviziji.

(2)   Pod revizijom radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i revizijom stepena uvećanja staža osiguranja smatra se ponovna ocjena postojanja uslova iz člana 30. ovog zakona.

(3)   Revizija radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i revizija stepena uvećanja staža vrši se na način i u postupku po kojima se vrši njihovo utvrđivanje.

(4)   Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, kao i stepen uvećanja staža osiguranja podliježu reviziji najkasnije u roku od pet godina od dana utvrđivanja.

(5)   Ukoliko ovlašteni podnosilac zahtjeva iz člana 33. stav (3) ovog zakona ne pokrene postupak revizije u roku iz stava (4) ovog člana, računanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem prestaje istekom tog roka.

II POSEBAN STAŽ

Poseban staž

(Član 36. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Licima koja su uzela učešće u pripremama za odbranu BiH, odnosno koja su uzela učešće u odbrani BiH kao pripadnici Armije Republike BiH, odnosno Hrvatskog vijeća obrane i organa unutrašnjih poslova, saglasno propisima koji su se na njih odnosili prije stupanja na snagu ovog zakona, u penzijski staž, kao poseban staž u dvostrukom trajanju, računa se vrijeme koje su proveli u pripremama za odbranu odnosno u odbrani BiH u periodu od 18. septembra 1991. godine do 23. decembra 1995. godine, u skladu sa propisima o kriterijima, načinu i postupku priznavanja i izdavanja uvjerenja na osnovu kojih se ovo vrijeme priznaje u penzijski staž kao poseban staž.

(2)   U budžetu Federacije osiguravaju se sredstva za pokriće dijela visine penzije po osnovu priznatog staža iz stava (1) ovog člana i to za penzije ostvarene po zakonu.

Odnos posebnog staža i staža osiguranja

(Član 37. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

Poseban staž iz člana 36. ovog zakona, ne čini staž osiguranja, bez obzira na to da li je unesen u matičnu evidenciju nosioca osiguranja.

Uračunavanje posebnog staža

(Član 38. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Poseban staž iz člana 36. stav (1) ovog zakona uračunat će se u penzijski staž samo uz pismenu saglasnost lica na koga se taj staž odnosi.

(2)   Licima iz člana 36. stav (1) ovog zakona, koja su pravosnažnom presudom osuđena zbog krivičnog djela ratnog zločina, poseban staž iz člana 36. stav (1) ovog zakona ne računa se u penzijski staž.

Utvrđivanje iznosa penzije

Način utvrđivanja iznosa penzije

Visina starosne penzije

(Član 43. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

Visina starosne penzije određuje se tako što se lični bodovi osiguranika pomnože sa vrijednošću općeg boda na dan ostvarivanja prava.

Lični bodovi osiguranika

(Član 44. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Ukupni lični bodovi osiguranika utvrđuju se kao zbir ličnih bodova na osnovu staža osiguranja i ličnih bodova na osnovu posebnog staža iz stava (5) ovog člana.

(2)   Lični bodovi na osnovu staža osiguranja dobiju se množenjem ličnog koeficijenta osiguranika i njegovog staža osiguranja.

(3)   Za određivanje ličnih bodova osiguranika, penzijski staž može iznositi i više od 40 godina.

(4)   Radi određivanja ličnih bodova osiguranika, penzijski staž se iskazuje brojčano, a utvrđuje se tako da se svaka godina računa kao 1, svaki mjesec kao 0,083333, a svaki dan kao 0,002777.

(5)   Licima iz člana 36. ovog zakona, prilikom izračuna penzije po ovom zakonu, lični bodovi za svaku godinu posebnog staža iznose 0.5 bodova, za priznatu punu godinu ostvarenog posebnog staža, za svaki mjesec iznose 0,041666 boda, a za svaki dan iznose 0,001388 boda.

(6)   Kao jedan mjesec, u skladu sa st. (3), (4) i (5) ovog člana, računa se 30 dana.

Lični koeficijent osiguranika

(Član 45. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Lični koeficijent osiguranika utvrđuje se tako što se zbir godišnjih ličnih koeficijenata podijeli sa periodom za koji su obračunati.

(2)   Period za koji su obračunati godišnji lični koeficijenti utvrđuje se u skladu sa čl. 44. st. (4) i (5) ovog zakona.

Godišnji lični koeficijent osiguranika

(Član 46. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Godišnji lični koeficijent utvrđuje se tako što se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica osiguranja osiguranika, počev od 1. januara 1970. godine, izuzimajući godinu ostvarivanja prava i 1992., 1993., 1994. i 1995. godinu, za svaku kalendarsku godinu podijeli sa prosječnom godišnjom plaćom u SR BiH, odnosno u Federaciji za istu kalendarsku godinu.

(2)   Za godinu ostvarivanja prava ne utvrđuje se godišnji lični koeficijent, osim u slučaju kada se pravo na penziju ostvaruje samo na osnovu tog staža osiguranja.

(3)   Pod ukupnim iznosom plaća, odnosno osnovica osiguranja podrazumijeva se ukupan godišnji iznos plaća, osnovica osiguranja, novčanih i nenovčanih prihoda i naknada koje je osiguranik ostvario, na koje je obračunat i uplaćen doprinos.

(4)   Ako su plaće, odnosno osnovice osiguranja unesene u matičnu evidenciju nosioca osiguranja u neto iznosu, onda se dijele sa prosječnom godišnjom neto plaćom u SR BiH, odnosno Federaciji, a ako su unesene u bruto iznosu, onda se dijele sa prosječnom godišnjom bruto plaćom.

(5)   Godišnji lični koeficijent može iznositi najviše pet.

(6)   Podatak o prosječnoj godišnjoj plaći u Federaciji, objavljuje Federalni zavod za statistiku.

(7)   Osiguraniku za koga nema podataka o plaćama, odnosno osnovicama osiguranja za pojedine godine, kao godišnji lični koeficijent za te godine uzima se godišnji lični koeficijent iz godine koja prethodi toj godini, a ako nema nijedne godine koja prethodi toj godini, onda se uzima godišnji lični koeficijent iz godine koja slijedi.

(8)   Osiguraniku za koga nema podataka o plaćama, odnosno osnovicama osiguranja niti za jednu godinu, godišnji lični koeficijent iznosi 0,5 za svaku punu godinu staža osiguranja, 0,041666 za svaki mjesec staža osiguranja i 0,001388 za svaki dan staža osiguranja.

Vrijednost općeg boda

(Član 47. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

Vrijednost općeg boda na dan stupanja na snagu ovog zakona iznosi 14.00 KM.

Način određivanja invalidske penzije

(Član 60. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

Invalidska penzija se određuje na isti način kao i starosna penzija.

Način utvrđivanja porodične penzije

(Član 75. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Porodična penzija poslije smrti osiguranika se određuje od invalidske penzije koja bi mu pripadala na dan smrti, a u procentu koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na penziju.

(2)   Porodična penzija poslije smrti korisnika starosne ili invalidske penzije određuje se od penzije koja je pripadala korisniku na dan smrti, a u procentu koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na penziju.

Iznosi porodične penzije

(Član 75. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   U zavisnosti od broja članova porodice koji ostvaruju pravo, porodična penzija iznosi:

a)     za jednog člana 70% od penzije od koje se određuje,

b)     za dva člana 80% od penzije od koje se određuje,

c)      za tri člana 90% od penzije od koje se određuje i

d)     za četiri i više članova 100% od penzije od koje se određuje.

(2)   Dijete, odnosno djeca bez oba roditelja imaju pravo na porodičnu penziju u punom iznosu koji bi pripadao osiguraniku, odnosno korisniku penzije, ukoliko ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom.

Dijeljenje porodične penzije

(Član 77. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

Ako pravo na porodičnu penziju imaju supružnik umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije i razvedeni supružnik kome je dosuđeno pravo na izdržavanje, porodična penzija određuje se u visini koja pripada za jednog člana porodice i dijeli se na jednake dijelove.

Prava

Ostvarivanje prava

Momenat ostvarivanja prava na starosnu penziju

(Član 106. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Pravo na starosnu penziju osiguranik stiče od prvog narednog dana nakon prestanka osiguranja, pod uslovom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana prestanka osiguranja.

(2)   Ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen poslije isteka roka iz stava (1) ovog člana, pravo na starosnu penziju osiguranik stiče od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad ako su na taj dan ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava.

Momenat ostvarivanja prava na invalidsku penziju

(Član 107. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Pravo na invalidsku penziju osiguranik stiče od dana nastanka invalidnosti.

(2)   Pravo na invalidsku penziju osiguraniku se priznaje od dana utvrđivanja invalidnosti pod uslovom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnio u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uslova za ostvarivanje prava, a ukoliko je zahtjev za ostvarivanje prava podnio nakon isteka roka od tri mjeseca, pravo na invalidsku penziju se priznaje od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava i za tri mjeseca unazad.

Momenat ostvarivanja prava na porodičnu penziju

(Član 108. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Pravo na porodičnu penziju iza umrlog osiguranika član porodice stiče od dana kad su ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava, pod uslovom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uslova.

(2)   Pravo na porodičnu penziju iza umrlog korisnika prava član porodice stiče od prvog dana narednog mjeseca od dana smrti, pod uslovom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uslova.

(3)   Ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen poslije isteka roka iz st. (1) i (2) ovog člana, pravo na porodičnu penziju član porodice ima od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad ako su na taj dan ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava. 

Porodična penzija u slučaju kada pravo ostvaruje više članova porodice

(Član 109. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Porodična penzija se određuje kao jedna i kada pravo ostvaruje više članova porodice, pod uslovom da korisnici ne zahtijevaju da se penzija isplaćuje odvojeno.

(2)   Ako korisnici zahtijevaju da se penzija isplaćuje odvojeno, dio penzije koji pripada svakom korisniku određuje se tako što se iznos penzije iz stava (1) ovog člana podijeli sa brojem korisnika. 

Ponovno određivanje iznosa porodične penzije

(Član 110. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Ako neko od članova porodice podnese zahtjev za ostvarivanje prava poslije članova porodice koji su ostvarili pravo, određuje se novi iznos porodične penzije od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad.

(2)   Ako nekom od članova porodice prestane pravo na porodičnu penziju, za preostale korisnike određuje se novi iznos porodične penzije od prvog narednog dana nakon prestanka prava.

(3)   Ako ostvaruje pravo u skladu sa članom 70. stav (8) ovog zakona,  ima pravo na porodičnu penziju od dana smrti osiguranika, odnosno prvog dana narednog mjeseca od dana smrti korisnika penzije, ukoliko je zahtjev podnijela u roku od tri mjeseca od dana rođenja djeteta.

Obaveza korištenja samo jednog prava na penziju

(Član 111. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

Lice koje u skladu sa ovim  zakonom ispuni uslove za ostvarivanje prava na penziju po više osnova može, po sopstvenom izboru, koristiti samo jedno od tih prava.

Korištenje prava

Postupak za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja pokreće se na zahtjev osiguranika.

Postupak za ostvarivanje prava na porodičnu penziju pokreće se na zahtjev člana obitelji umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava.

Postupak za ostvarivanje prava iz st.1 i2. Ovog članka pokreće se i na zahtjev osobe koja smatra da ispunjava uvjete za ostvarivanje prava.

Postupak za ocjenu radne sposobnosti na temelju invalidnosti pokreće se na zahtjev osiguranika.

Prestanak prava

Prestanak prava

(Član 118. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja prestaju smrću korisnika.

(2)   Penzija za mjesec u kome je nastupila smrt korisnika isplaćuje se za cijeli mjesec.

 Momenat prestanka prava

(Član 119. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

 (1)   Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, prestaju kada u toku korištenja prestanu da postoje uslovi za ostvarivanje tih prava.

(2)   Prava u skladu sa stavom (1) ovog člana prestaju od dana prestanka postojanja uslova za ostvarivanje prava.

(3)   Ukoliko korisnik porodične penzije kome je pravo prestalo u skladu sa stavom (1) ovog člana ponovo podnese zahtjev za ostvarivanje prava na penziju, uspostavit će se isplata ranije utvrđene penzije nakon ispunjenja uslova propisanih ovim zakonom.

Posebni slučajevi prestanka prava

(Član 120. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

 (1)   Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja prestaju u slučaju kad se naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava.

(2)   Postupak za prestanak prava u skladu sa stavom (1) ovog člana pokreće se po službenoj dužnosti, bez obzira na rok koji je protekao od dana donošenja rješenja kojim je priznato pravo.

(3)   Prava u skladu sa stavom (1) ovog člana prestaju od dana utvrđenog rješenjem nosioca osiguranja.

Prestanak isplate na zahtjev korisnika

(Član 121. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Pravo na isplatu penzija i naknada prestaje na zahtjev korisnika, od dana podnošenja zahtjeva, pod uslovom da u zahtjevu nije precizno naveden datum prestanka.

(2)   Ukoliko korisnik kome je isplata penzija i naknada prestala u skladu sa stavom (1) ovog člana ponovo podnese zahtjev za isplatu penzije ili naknade, ista mu pripada od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad. 

Prestanak prava na porodičnu penziju udovici

(Član 122. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Pravo na porodičnu penziju prestaje udovici mlađoj od 50 godina života koja stupi u brak, izuzev ako je pravo na porodičnu penziju ostvarila zbog potpune nesposobnosti za privređivanje.

(2)   Udovica koja na osnovu smrti supruga iz novog braka ne ostvari pravo na porodičnu penziju, ima pravo na porodičnu penziju na osnovu supruga iz prvog braka, ako na dan smrti drugog supruga ima djece iz prvog braka koja koriste pravo na porodičnu penziju, pod uslovom da prema toj djeci vrši roditeljske dužnosti.

Prestanak prava na porodičnu penziju udovcu

(Član 123. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

(1)   Pravo na porodičnu penziju prestaje udovcu mlađem od 60 godina života koji stupi u brak, izuzev ako je pravo na porodičnu penziju ostvario zbog potpune nesposobnosti za privređivanje.

(2)  Udovac koji na osnovu smrti supruge iz novog braka ne ostvari pravo na porodičnu penziju, ima pravo na porodičnu penziju po osnovu supruge iz prvog braka, ako na dan smrti druge supruge ima djece iz prvog braka koja koriste pravo na porodičnu penziju, pod uslovom da prema toj djeci vrši roditeljske dužnosti.

Međunarodni ugovori – sporazumi o socijalnom osiguranju

Međunarodni ugovori koje je zaključila Bosna i Hercegovina

1. Sporazum o socijalnom osiguranju izmedju Bosne i Hercegovine i Republike Austrije /»Sl.Glasnik BiH», br. 2/2001 – dodatak Medjunarodni ugovori/ i stupio na snagu 01.11.2001.godine.

2. Ugovor o socijalnom osiguranju izmedju Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske /»Sl.Glasnik BiH», br. 6/2001 – dodatak Medjunarodni ugovori/ i stupio na snagu 01.11.2001.godine.

3. Sporazum izmedju Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Jugoslavije o socijalnom osiguranju, stupio na snagu  01.01.2004.godine.

4. Ugovor izmedju Bosne i Hercegovine i Republike Turske o socijalnom osiguranju /»Sl.Glasnik BiH», br. 16/2003 – dodatak Medjunarodni ugovori/, i stupio je na snagu 01.09.2004.godine.

5. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije o socijalnom osiguranju /»Sl.Glasnik BiH», br. 1/2006 – dodatak Medjunarodni ugovori/, i stupio je na snagu 01.04. 2006.godine.

6. Sporazum o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije ("Službeni Glasnik BiH ", broj 8/07 - dodatak Međunarodni ugovori) - stupio na snagu 01.07.2008

7. Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Mađarske o socijalnom osiguranju i socijalnoj sigurnosti ("Službeni Glasnik BiH" broj 12/08 - dodatak Međunarodni ugovori) - stupio na snagu 01.07.2009 

8. Ugovor o scijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Belgije ("Službeni Glasnik BiH", broj 10/07 - dodatak Međunarodni ugovori) - stupio na snagu 01.06.2009.

9. Sporazum između BiH i Velikog Vojvodstva Luksemburga o socijalnom osiguranju sa Administrativnim sporazumom o načinu primjene Sporazuma između BiH i Velikog vojvodstva Luksemburg o socijalnom osiguranju ("Službeni glasnik BiH - Međunarodni ugovori", broj: 7/11- stupio na snagu 01.12.2012. godine)

Međunarodni ugovori koje je preuzela Bosna i Hercegovina

Bugarska
Konvencija o socijalnom osiguranju sa Bugarskom zaključena je 18.12.1957. godine u Beogradu /»Službeni list FNRJ – Dodatak MUIDS», br. 8/58/. Konvencija je stupila na snagu 01.09.1958. godine, od kada se i primjenjuje.

Čehoslovačka
Konvencija o socijalnom osiguranju sa Čehoslovačkom zaključena je 22.05.1957. godine u Beogradu /»Službeni list FNRJ – Dodatak MUIDS», br. 5/58/. Konvencija je stupila na snagu 01.12.1957. godine, od kada se i primjenjuje.

Danska
Konvencija o socijalnom osiguranju s Danskom, s Protokolom, zaključena je 22.06.1977. godine u Beogradu /»Službeni list SFRJ – Dodatak MUIDS», br. 5/80/. Konvencija je stupila na snagu 01.02.1979. godine, od kada se i primjenjuje.

Francuska
Opća konvencija o socijalnom osiguranju s Francuskom zaključena je 05.01.1950. godine u Parizu /»Službeni vjesnik Prezidijuma Narodne skupštine FRJ», br. /51/. Konvencija je stupila na snagu 01.04.1951.godine, od kada se i primjenjuje.

Italija
Konvencija o socijalnom osiguranju s Italijom, s Opštim protokolom, zaključena je 14.11.1957. godine u Rimu /»Službeni list FNRJ – Dodatak MUIDS», br. 1/59/. Konvencija je stupila na snagu 01.01.1961. godine, od kada se i primjenjuje.

Madjarska
Konvencija o socijalnom osiguranju s Madjarskom zaključena je 07.10.1957. godine u Budimpešti /»Službeni list FNRJ – Dodatak MUIDS», br. 8/58/. Konvencija je stupila na snagu 01.07.1958. godine, od kada se i primjenjuje.

Njemačka
Sporazum o socijalnom osiguranju sa SR Njemačkom zaključen je, sa Završnim protokolom 12.10.1968. godine u Beogradu /»Službeni list SFRJ», br. 9/69/. Sporazum je stupio na snagu 01.09.1969. godine, od kada se i primjenjuje.

Holandija
Konvencija o socijalnom osiguranju s Holandijom, sa završnim protokolom, zaključena je 11.05.1977. godine u Beogradu /»Službeni list FNRJ – Dodatak MUIDS»,r. 11/80/. Konvencija je stupila na snagu 01.04.1979. godine, od kada se i primjenjuje.

Norveška
Konvencija o socijalnom osiguranju s Norveškom, zaključena je s Protokolom 22.11.1974. godine u Beogradu /»Službeni list SFRJ», br. 22/75/. Konvencija je stupila na snagu 01.09.1976.godine, od kada se i primjenjuje.

Poljska
Konvencija o socijalnom osiguranju s Poljskom, s Dodatnim protokolom, zaključena je 16.01.1958. godine u Varšavi /»Službeni list FNRJ – Dodatak MUIDS», br. 9/58/. Konvencija je stupila na snagu 01.01.1959. godine, od kada se i primjenjuje.

Švedska
Konvencija o socijalnom osiguranju sa Švedskom s Protokolom, zaključena je 30.03.1978. godine u Stockholmu /»Službeni list SFRJ – Dodatak MUIDS», br. 12/79/. Konvencija je stupila na snagu 01.01.1979. godine, od kada se i primjenjuje.

Švicarska
Konvencija o socijalnom osiguranju sa Švicarskom, sa Završnim protokolom, zaključena je 08.06.1962. godine u Bernu /»Službeni list FNRJ – Dodatak MUIDS», br. /63/. Konvencija je stupila na snagu 01.03.1964. godine, od kada se i primjenjuje.

Velika Britanija i Sjeverna Irska
Konvencija o socijalnom osiguranju s Velikom Britanijom i Sjevernom Irskom zaključena je 24.05.1958. godine u Londonu /»Službeni list FNRJ – Dodatak MUIDS», br. 7/58/. Konvencija je stupila na snagu 01.09.1958. godine, od kada se i primjenjuje.

Najčešća pitanja

1. Kako ostvariti pravo na starosnu penziju?

Da bi se ostvarilo pravo na starosnu penziju po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju mora se ispuniti jedan od sljedećih uslova:

  • 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja odnosno 20 godina penzijskog staža, 
  • 40 godina staža osiguranja, bez obzira na godine života,
  • 40 godina penzijskog staža i najmanje 62 godine života

Dokumenti potrebni za ostvarivanje prava su:

  1. zahtjev
  2. izvadak iz matične knjige rođenih
  3. kopija lične karte
  4. ovjerenje o prebivalištu
  5. dokazi o radu u BiH (radna knjižica ili ovjerenje iz matične evidencije).

Zahtjev za ostvarivanje prava na penziju podnose se prema mjestu prebivališta mjerodavnom nositelju penzijskog i invalidskog osiguranja.

2. Šta je to Razmjerna penzija?

Ako osiguranik ne ispunjava uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju samo na temelju razdoblja osiguranja ostvarenih u BiH, bosanskohercegovački nositelj osiguranja će, radi ispunjenja uslova za penziju, uzeti u obzir i razdoblja osiguranja navršena u inostranstvu– u nekoj od država s kojima država BiH ima važeći međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, ali će visina penzije biti određena samo na temelju razdoblja osiguranja navršenih u BiH.

Zahtjev za penziju, sukladno ugovoru o socijalnom osiguranju između BiH i druge države podnosi se mjerodavnim tijelima penzijskog i invalidskog osiguranja, ovisno o mjestu prebivališta. Ukoliko BiH nema potpisan ugovor s nekom od zemalja, zahtjev za ostvarivanje prava na penziju u Federaciji BiH može se poslati poštom ili osobno predati u najbližu ispostavu kantonalnih administrativnih službi na području Federacije BiH.

3. Koji su dokumenti potrebni za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na  starosnu  penziju vojnih osiguranika?

Potrebna dokumentacija za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na starosnu penziju, sukladno članku 48. stavak 4. Zakona o Oružanim snagama je sljedeća:

  1. zahtjev
  2. izvadak iz matične knjige rođenih
  3. kopija lične karte
  4. ovjerenje iz matične evidencije
  5. zapovijed o otpustu iz službe u Oružanim snagama
  6. ovjerenje o otpustu zbog nemogućnosti produženja ugovora i prijedlog Ministarstva za penzionisanje, skladno gore navedem članku
  7. ovjerenje o beneficiranom radnom stažu
  8. ovjerenje o učestvovanju u odbrani BiH (poseban staž)
  9. ovjerenje o stažu u državama bivše Jugoslavije, ukoliko isti staž nije registrovan u matičnoj evidenciji ili radnoj knjižici.

Zahtjevi za priznavanje prava na penziju podnose se prema mjestu prebivališta mjerodavnom nositelju penzijskog i invalidskog osiguranja.

4. Kako se računa staž osiguranja s nepunim  radnim vremenom?

Ukoliko je osoba prijavljena na penzijsko osiguranje na rad s nepunim radnim vremenom, u penzijski staž, skladno članku 84. stavak 3. koji glasi:

„U staž osiguranja računa se i vrijeme provedeno u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom, osim slučajeva iz stavka 2. ovoga članka, u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takvoga rada ostvarenog za pojedine godine, obračunatog na puno radno vrijeme, skladno propisima o radnim odnosima“, uračunat će se samo stvarno radno vrijeme provedeno u osiguranju za koje su uplaćeni doprinosi.

Npr. Ako je osiguranik u toku jedne kalendarske godine radio 6 mjeseci s polovicom punog radnog vremena, u staž osiguranja uračunat će mu se 3 mjeseca.

5. Kako pribaviti ovjerenje o stažu potrebno radi ostvarivanja prava na penziju?

Prilikom podnošenja zahtjeva za penziju osiguranik je obavezan dostaviti dokaze o stažu. Ukoliko osiguranik nema dokaza o penzijskom stažu, može lično Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje podnijeti zahtjev za izdavanje ovjerenja o stažu koje sadrži prijavno-odjavne podatke, pregled ostvarenog staža i plaće za godine ostvarenog staža.

Zahtjev za izdavanje ovjerenja podnosi se u pisanoj formi mjerodavnoj kantonalnoj administrativnoj službi, prema mjestu zadnjeg radnog odnosa osiguranika.

6. Postoji li mogućnost samostalne uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje?

Lice koje nije osiguranik u obaveznom osiguranju može se osigurati na dobrovoljno osiguranje pod uslovima, u obimu i na način predviđen ovim zakonom, ako ima prebivalište na teritoriji Federacije ili teritoriji Brčko Distrikta, ima opću zdravstvenu sposobnost, ako je starije od 15 godina a najkasnije do navršene 65 godine, te ako je državljanin Bosne i Hercegovine.

Zahtjev za dobrovoljno osiguranje može se podnijeti u mjestu prebivališta u najbližoj poslovnici FZ PIO.

7. Koju dokumentaciju je potrebno priložiti kod naplate posmrtnine za penzionere?

Uz zahtjev koji se podnosi Zavodu PIO, tačnije, jednoj od poslovnica Zavoda, treba priložiti izvod iz matične knjige umrlih.

Zatim, vjenčani list, kada zahtjev podnosi supružnik i to ukoliko na izvodu iz matične knjige umrlih nije upisana činjenica o sklopljenom braku umrlog.

Priložiti punomoć, ako se zahtjev podnosi po punomoćniku. Dokaz o srodstvu sa umrlim korisnikom imovine – kada zahtjev ne podnosi supružnik, nego drugi član uže porodice umrlog korisnika penzije.

Neophodno je priložiti i uvjerenje o prebivalištu umrlog korisnika imovine, račune o troškovima ukopa.

Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje s radom je počeo 1.1.2002. u skladu sa Zakonom o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji BiH.

Rad Zavoda je javan, a nadzor nad zakonitošću rada obavlja Nadzorni odbor. Sjedište Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje je u Mostaru, Dubrovačka b.b.

Adresa

SJEDIŠTE FEDERALNOG ZAVODA ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE - MOSTAR

Sjedište Mostar

Dubrovačka b.b., 88000 Mostar
Tel: 036 445-600 Fax: 036 445-693
Email: ured.direktora@fzmiopio.ba

Uredi Sarajevo

Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723-100 Fax: 033 723-200
Email: ured.direktora@fzmiopio.ba

Ured za odnose s javnošću

Tomislav Kvesić
Samostalni stručni saradnik
Tel: 036 445 685 Fax: 036 445 670
E-mail: tomislav.kvesic@fzmiopio.ba

Kontakti

Kantonalna administrativna služba za Zapadno-hercegovački kanton - Ljubuški

Sjedište Ljubuški
IV. Brigade HVO Stjepana Radića, 88320 Ljubuški
Tel: 039 830 - 920 Fax: 039 830 - 924
Email: marina.rasic@fzmiopio.ba

Poslovnica Ljubuški
Bartola Kašića 1, 88320 Ljubuški
Tel: 039 832 - 902 Fax: 039 831 - 686

Poslovnica Grude
Dr. Franje Tuđmana b.b., 88340 Grude
Tel: 039 662 - 309

Poslovnica Posušje
Dalmatinskih brigada b.b., 88240 Posušje
Tel: 039 681 - 096

Poslovnica Široki Brijeg
Ljudevita Gaja 1, 88220 Široki Brijeg
Tel: 039 704 - 093 Fax: 039 704- 094

Kantonalna administrativna služba za Hercegbosanski kanton - Livno

Sjedište Livno
Ul. Zgona Podvornice b.b., 80101 Livno
Tel: 034 208 - 230 Fax: 034 201 - 225
Email: tihomir.marincic@fzmiopio.ba

Poslovnica Bosansko Grahovo
Kninski put b.b., 77270 Bosansko Grahovo
Tel: 034 850 - 201 Fax: 034 850 - 201

Poslovnica Drvar
Kralja Tomislava 40, 77260 Drvar
Tel: 034 820 - 059 Fax: 034 820 - 059

Poslovnica Glamoč
Ive Lole Ribara b.b., 80220 Glamoč
Tel: 034 272 - 420 Fax: 034 272 - 420

Poslovnica Kupres
Mate Bobana b.b., 70250 Kupres
Tel: 034 274 - 175 Fax: 034 274 - 175

Poslovnica Tomislavgrad
Stjepana Radića b.b., 80240 Tomislavgrad
Tel: 034 353 - 301 Fax: 034 352 - 413

Kantonalna administrativna služba za Hercegovačko-neretvanski kanton - Mostar

Sjedište Mostar
Bišćevića b.b., 88104 Mostar
Tel: 036 504 - 100 Fax: 036 504 - 190
Email: ana.jedut@fzmiopio.ba

Poslovnica Mostar
Kralja Zvonimira b.b , 88000 Mostar
Tel: 036 315 - 860 Fax: 036 315 - 860

Poslovnica Jablanica
Branilaca grada b.b., 88420 Jablanica
Tel: 036 752 - 754 Fax: 036 752 - 754

Poslovnica Konjic
Trg Državnosti b.b., 88400 Konjic
Tel: 036 726 - 241 Fax: 036 726 - 241

Poslovnica Neum
Zagrebačka 49, 88390 Neum
Tel: 036 880 - 236 Fax: 036 880 - 236

Poslovnica Čitluk
Kralja Tomislava 89, 88260 Čitluk
Tel: 036 642 - 631 Fax: 036 642 - 631

Poslovnica Rama - Prozor
Splitska b.b, 88440 Rama – Prozor
Tel: 036 771 - 186 Fax: 036 771 - 186

Poslovnica Stolac
Banovinska b.b., 88360 Stolac
Tel: 036 853 - 152 Fax: 036 853 - 152

Poslovnica Ravno
Trg Don Ivana Musića b.b., 88350 Ravno
Tel: 036 891 - 515 Fax: 036 891- 516

Poslovnica Čapljina
Trg Sv. Franje b.b., 88300 Čapljina
Tel: 036 808 - 195 Fax: 036 808 - 195

Kantonalna administrativna služba za Unsko-sanski kanton - Bihać

Sjedište Bihać
Safvet bega Bašagića 10, 77000 Bihać
Tel: 037 310 - 590 / 037 313 - 156 /
037 319 - 004 / 037 319 - 005 /
Fax: 037  312 - 950
Email: mehmed.mahmic@fzmiopio.ba

Poslovnica Bosanska Krupa
Trg Avde Ćuka b.b., 77240 Bosanska Krupa
Tel: 037 471 - 104 Fax: 037 471 - 104

Poslovnica Bosanski Petrovac
Safeta Hidića b.b., 77250 Bosanski Petrovac
Tel: 037 881 - 176 Fax: 037 881 - 176

Poslovnica Bužim
505. Viteške brigade b.b., 77245 Bužim
Tel: 037 410 - 075 Fax: 037 410 - 075

Poslovnica Cazin
Hasana Mujezinovića b.b., 77220 Cazin
Tel: 037 514 - 203 Fax: 037 514 - 203

Poslovnica Ključ
Kulina Bana b.b., 79280 Ključ
Tel: 037 661 - 105 Fax: 037 661 - 105

Poslovnica Sanski Most
10. Oktobra 18,
Tel: 037 686 - 209 Fax: 037 686 - 209

Poslovnica Velika Kladuša
Ibrahima Mržaljka 11,
Tel: 037 770 - 099 Fax: 037 770 - 099

Kantonalna administrativna služba za Srednjobosanski kanton - Travnik

Sjedište Travnik
Prnjavor bb, 77270 Travnik
Tel: 030 548 - 400 Fax: 030 548 - 458
Email: nirveta.bilic@fzmiopio.ba

Poslovnica Bugojno
Dr. Wagnera 9, 70230 Bugojno
Tel: 030 270 - 276 Fax: 030 252 - 091

Poslovnica Donji Vakuf
770. Slavne brdske brigade, 70220 Donji Vakuf
Tel: 030 201 - 186 Fax: 030 201 - 128

Poslovnica Fojnica
Mehmeda Spahe 2/C, 71270 Fojnica
Tel: 030 831 - 726 Fax: 030 831 - 726

Poslovnica Uskoplje - Gornji Vakuf
Kralja Tomislava b.b.,
70240 Uskoplje/Gornji Vakuf
Tel: 030 494 - 262 Fax: 030 494 - 016

Poslovnica Jajce
Maršala Tita br. 49, 70000 Jajce
Tel: 030 654 - 168 Fax: 030 654 - 169

Poslovnica Kiseljak
Alekse Šantića br. 8, 71250 Kiseljak
Tel: 030 879 - 133 Fax: 030 870 - 653

Poslovnica Kreševo
Fra Grge Martića 120, 71260 Kreševo
Tel: 030 806 - 569 Fax: 030 806 - 569

Poslovnica Novi Travnik
Mehemda Spahe 27, 72290 Novi Travnik
Tel: 030 793 - 626 Fax: 030 525 - 071

Poslovnica Vitez
Hrvatskih branitelja A-1, 72250 Vitez
Tel: 030 714 - 863 Fax: 030 711 - 501

Poslovnica Busovača
Mehmedalije Maka Dizdara bb, 71260 Kreševo
Tel: 030 733 - 764 Fax: 030 732 - 344

Kantonalna administrativna služba za Posavski Kanton - Orašje

Sjedište Orašje
Jug I b.b., 76270 Orašje
Tel: 031 719 - 700 Fax: 031 719 - 701
Email: dragica.tunjic@fzmiopio.ba

Ispostava Odžak
Hanke I b.b., 76290 Odžak
Tel: 031 762 - 282 Fax: 031 761 - 395

Ispostava Domaljevac – Šamac
Posavskih branitelja b.b., 76233 Domaljevac
Tel: 031 791 - 717 Fax: 031 791 - 717

Ured za Brčko Distrikt
Jug I b.b., 76270 Orašje
Tel: 031 719 - 705 Fax: 031 719 - 701

Kantonalna administrativna služba za Zeničko-dobojski kanton - Zenica

Sjedište Zenica
A.Aska Borića 28b, 72000 Zenica
Tel: 032 466 - 200 Fax: 032 466- 244
Email: Amir.Galijasevic@fzmiopio.ba

Ispostava Kakanj
Zgošćanska b.b., 72240 Kakanj
Tel: 032 554 - 012 Fax: 032 554 - 012

Ispostava Maglaj
Ilijasa Smajlagića b.b., 74250 Maglaj
Tel: 032 603 - 521 Fax: 032 603 - 521

Ispostava Olovo
Branilaca b.b.

Poslovnica Cazin
Huseina K. Gradašćevića - Lamela I,
71340 Olovo
Tel: 032 825 - 161 Fax: 032 825 - 161

Ispostava Vareš
Armije BiH S-30, 71330 Vareš
Tel: 032 843 - 019 Fax: 032 843 - 019

Ispostava Visoko
Branilaca 11, 71300 Visoko
Tel: 032 735 - 785 Fax: 032 735 - 785

Ispostava Zavidovići
Prvomajska b.b., 72220 Zavidoovići
Tel: 032 878 - 773 Fax: 032 878 - 773

Ispostava Doboj Jug – Matuzići
Matuzići b.b., 74203 Matuzići
Tel: 032 691 - 174 Fax: 032 691 - 174

Ispostava Žepče
Stjepana Tomaševića b.b., 72230 Žepče
Tel: 032 881 - 297 Fax: 032 881 - 297

Ispostava Usora
Žabljak b.b., 74230 Usora
Tel: 032 893 - 874 Fax: 032 893 - 874

Ispostava Tešanj
Trg Gaziferhatbega b.b., 74260 Tešanj
Tel: 032 650 - 071 Fax: 032 650 - 071

Ispostava Breza
Bosanskih Namjesnika 37, 71370 Breza
Tel: 032 785 - 716 Fax: 032 785 - 716

Kantonalna administrativna služba za Tuzlanski kanton - Tuzla

Sjedište Tuzla
Franjevačka 36, 75000 Tuzla
Tel: 035 309 - 347 Fax: 035 251 - 587
Email: sahida.cosic@fzmiopio.ba

Poslovnica Banovići
Alije Izetbegovića 2, 75290 Banovići
Tel: 035 876 - 215

Poslovnica Doboj Istok (Brijesnica)
Brijesnica Velika, 74206 Doboj Istok
Tel: 035 722 – 571

Poslovnica Čelić
Alije Izetbegovića 60/2, 75246 Čelić
Tel: 035 660 - 077

Poslovnica Gračanica
22. Divizije 42/c, 75320 Gračanica
Tel: 035 703 - 276

Poslovnica Gradačac
Hadžiefendina 2, 76250 Gradačac
Tel: 035 817 - 155

Poslovnica Kalesija
Žrtava Genocida Srebrenice b.b, 75260 Kalesija
Tel: 035 631 - 207

Poslovnica Kladanj
Avdage Hasića 25, 75280 Kladanj
Tel: 035 621 - 278

Poslovnica Lukavac
Redžepa ef. Muminhodzića 16, 75300 Lukavac
Tel: 035 554 - 389

Poslovnica Sapna
Sapna b.b., 75411 Sapna
Tel: 035 597 - 113

Poslovnica Teočak
Ispostava Teočak b.b., 75414 Teočak
Tel: 035 756 - 256

Poslovnica Srebrenik
Alije Izetbegovića b.b., 75350 Srebrenik
Tel: 035 645 - 715

Poslovnica Živinice
Alije Izetbegovića b.b., 75270 Živinice
Tel: 035 645 - 715

Ured za Brčko Distrikt
Jug I b.b., 76270 Orašje 
Tel: 049 218 - 677

Kantonalna administrativna služba za Sarajevski kanton - Sarajevo

Sjedište Sarajevo
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 100 Fax: 033 723 - 200
Email: sonja.toholj@fzmiopio.ba

Portirnica
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 165

Kabinet direktora KAS Sarajevo
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 152

Šef Sektora za ostvarivanje prava iz PIO
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 154

Šef Odjeljenja za rješavanje o pravima iz PIO u I-stepenu
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 159

Šef Odjeljenja za pravne, kadrovske i opšte poslove
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 155

Šef Odjeljenja za finansije
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 193

Šef Odsjeka za matičnu evidenciju
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 157

Šef Odsjeka za likvidaciju
penzija i naknada - isplata penzija
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 164

Voditelj kancelarijskog poslovanja
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 162

Saradnik za pružanje pravne
pomoći - informacije
Ložionička 2, 71000 Sarajevo
Tel: 033 723 - 161

Poslovnica Hadžići
Hadželi broj 169, 71240 Hadžići
Tel: 033 420 - 219 Fax: 033 420 - 219

Poslovnica Ilidža
Mala aleja 18, 71210 Ilidža
Tel: 033 623 - 053 Fax: 033 627 - 343

Poslovnica Ilijaš
Ivana Franje Jukića 4, 71380 Ilijaš
Tel: 033 400 - 039 Fax: 033 400 - 039

Poslovnica Vogošća
Jošanička 34, 71320 Vogošća
Tel: 033 434 - 352 Fax: 033 432 - 641

Kantonalna administrativna služba za Bosansko-podrinjski kanton - Goražde

Sjedište Goražde
1. Slavne Višegradske brigade br. 1,
73000 Goražde
Tel: 038 221 - 430 Fax: 038 240 - 002
Email: amina.hendo@fzmiopio.ba

Ispostava Foča - Ustikolina
Ustikolina b.b., 73250 Ustikolina
Tel: 038 518 - 567

Ispostava Pale – Prača
Hrenovačkog batoljona b.b., 73290 Prača
Tel: 038 799 - 006

Isplata penzija za inostranstvo

Mostar:
Federalni zavod za MIO/PIO
Dubrovačka bb, 88000 Mostar

Slavica  Bokšić: slavica.boksic@fzmiopio.ba
Željko Arapović:  zeljko.arapovic@fzmiopio.ba

Sarajevo:
Federalni zavod za MIO/PIO
Ložionička 2, 71000 Sarajevo

Fadila Balić: 
fadila.balic@fzmiopio.ba
Nedim Begović: 
nedim.begovic@fzmiopio.ba